Predstavnički dom Parlamenta Federacije je na petoj redovnoj sjednici prihvatio većinom glasova prijedlog odluke o zaduženju Federacije BiH po sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekat finansiranja razvojne politike zdravstvenog sektora.
Da bi stupila na snagu, identičnu odluku treba da odobri i Dom naroda.
Zaduženje Federacije BiH po navedenom sporazumu predviđeno je na 55.380.000 eura, odnosno 60 posto od ukupnog zaduženja Bosne i Hercegovine. Rok otplate kredita predložen je na period od 18 godina, računajući i petogodišnji grace interval. U isplatnom periodu, rate treba namirivati 15. januara i 15. jula svake godine.
- Sredstva zajma dio su sveukupnog programa reforme u cilju dugoročne finansijske održivosti zdravstvenog sistema u BiH i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga i zdravstvenih ishoda - navedeno je u materijalu koji je povodom prijedloga ove odluke upućen zastupnicima iz Federalne vlade.
Iz opozicionih klupa je rečeno da time nije dovoljno transparentno objašnjeno za šta će konkretno biti upotrijebljen novac od zajma, kao što, prema ovim diskusijama, nije jasna ni opća formulacija o namjeravanoj održivosti zdravstva.
Zastupnica Stranke demokratske akcije Melika Mahmutbegović predložila je da bar dio novca od kredita bude upotrijebljen za lijekove teško oboljelim pacijentima od kojih neki, primorani na liste čekanja, umiru u iščekivanju.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na petoj redovnoj sjednici prihvatio većinom glasova prijedlog odluke o predloženom zaduženju Federacije BiH od 46.100.000 eura za projekat unaprjeđenja kvaliteta zraka, prema sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Rok otplate ovog kredita predviđen je na 31, 5 godina, u šta je uračunat i osmogodišnji grace period.
U isplatnom periodu, rate glavnice i kamatu treba izmirivati 15. februara i 15. augusta svake godine, propisano je.
- Sredstva zajma će se koristiti za unaprjeđenje kvalitete zraka u BiH usmjerenih na stambeni sektor i sektor urbane mobilnosti. lstovremeno, Projekat također ima za cilj postizanje utjecaja na razvoj kroz uključenje domaćinstava sa najnižim prihodima – navedeno je u materijalu koji je povodom ovog predloženog zaduženja poslanicima uputila Federalna vlada.
Više poslanika je potom je kazalo da nije dovoljno jasno kako će biti korišten novac od ovog zajma, zbog čega su neki predlagali odgodu izjašnjavanja o odluci, što nije uvaženo.
Da bi ovo zaduženje bilo realizirano, odluku treba da odobri i Dom naroda Federalnog parlamenta.
Prije ove tačke dnevnog reda, Predstavnički dom dao je prethodnu saglasnost u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju fotonaponske elektrane “EPHZHB 1” od Privrednog društva Javno preduzeće “Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne” d.d. Mostar.
Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije prihvaćen je jednoglasno na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Donošenje ovog zakona predloženo je po skraćenoj proceduri usvajanja, radi produženja roka kojim se propisuje važenje i korištenje certifikata kao platežnog sredstva za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Federalno ministarstvo finansija smatra da bi istekom zakonskog roka (30. juna 2023. godine), svim osobama kojima se po okončanju procedure za povrat stanova dodijeli stan ili koja ostvare povrat stanova po osnovu stanarskog prava, bila uskračena mogućnost otkupa za certifikate u skladu sa članom '12. stav (3) navedenog zakona, s obzirom da je dostavljena Inicijativa Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine za produženje roka narednih godinu dana za otkup stanova u certifikatima.
Osnovanost navedene izmjene utvrđena je članom 18. stav (3) navedenog zakona, gdje je već ostavljena mogućnost da se rok za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo može produžavati zavisno od promjena propisa iz oblasti restitucije.
Jednoglasno je prihvaćen i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a potrebnu većinu dobio je i Nacrt Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, koji će biti upućen u javnu raspravu.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica prihvaćen je jednoglasno na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH).
Prevashodni razlog za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona je mijenjanje uslova na strani prihoda koje podnosilac zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uslov mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine, te glasi "50 posto najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine".
Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja penzija u FBiH.
Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg decidno Zakonom definiranog ukupnog iznosa budžetskih sredstava na nivou budžetske godine za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda kantonalnih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, prelazi prihodovni cenzus.
Radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao lični prihod podnosioca zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugom licu koje daje pomoć i njegu licu kome je ona neophodna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.
Prijedlog zakona o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u oružanim snagama Bosne i Hercegovine prihvaćen je jednoglasno na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovaj Prijedlog zakona predložen je iz Federalne vlade radi potrebnog eliminisanja nejednakosti nastalih uvođenjem diferenciranih isplatnih koeficijenta za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su stekli pravo na penziju u periodu do 2018. godine.
Ukratko, taj dio vojnih penzionera bio je diskriminisan i primao manju penziju, ali će ova nepravda biti otklonjena ukoliko i Dom naroda odobri novopredloženi zakon.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 27.09.2023.
Naslov: Redakcija