Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je većinom glasova Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.
Kako je zastupnicima obrazložila resorna federalna ministrica Edita Đapo, izmjenama se otklanjaju neke nejasnoće u primjeni sadašnjeg zakona iz te oblasti, a najznačajnije se odnose na potrebu revidiranja ‘crvene liste’ na kojoj su markirane ugrožene prirodne vrste koje treba zaštititi. Neke od njih, navela je Đapo, treba još dodati na takvu listu, a neke eventualno i skinuti.
Izmjenama dosadašnjeg zakona definiraju se uvjeti za zapošljavanje nadzornih struktura u preduzećima zaduženim za gazdovanje zaštićenim prirodnim područjima te se zabranjuje vađenje sedre iz rijeka, odnosno onemogućava takvo oneščišćenje prirodnog fonda.
Prema obrazloženju ministrice Đapo, ojačana je nadležnost inspekcija te su pojačane kazne za prekršioce pravila o zaštiti prirode.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta podržao je, po skraćenom postupku, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, čiji su predlagači zastupnici Petar Galić i Ante Baković.
Kako su obrazložili predlagači, za dopunu dosadašjeg zakona iz ove oblasti, postoji interes svih građana Federacije BiH, posebno onih u čijim općinama su hidroakumulacijski energetski objekti.
Dosadašnjim zakonima propisana su izdvajanja općinama koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok se najbitniji faktor, potopljeno zemljište, uopće ne vrednuje, naveli su Galić i Baković.
Kako su obrazložili, to posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čijem području su izgrađeni objekti hidroenergetskog sistema Orlovac. U ovom slučaju su izgradnjama brana i nasipa, ogromne obradive površine Livanjskog polja i Buškog blata pretvorene u hidroakumulacije Buško jezero i kompenzacijski bazen Lipa. Voda iz ovih akumulacija se koristi za proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Orlovac u Republici Hrvatskoj.
Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, jeste mala proizvodnja struje u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu.
“Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine, bar donekle kompenzirala nemogućnost korišćenja u poljoprivredne i druge svrhe. Usvajanjem ove izmjene Zakona, prvenstveno bi se omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata, a ujedno svim jedinicama lokalne samouprave (gradovima i opiinama) u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti, osigurava se minimalan iznos naknade”, naveli su u obrazloženju predlagači akta, zastupnici Galić i Baković.
Prema njihovom prijedlogu, godišnji iznos naknade ne može biti manji od 1.500 KM po hektaru površine potopljene hidroakumulacijom.
Da bi predloženi zakon stupio na snagu, treba da ga prihvati i Dom naroda.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 27.09.2021.
Naslov: Redakcija