Zastava Srbije

VIJEĆE MINISTARA BIH: Usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH

29.08.2022.


Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je većinom glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kojim se jačaju kapaciteti ove institucije.

Prijedlogom zakona s oznakom “EI”, kao potvrdom određene usklađenosti s legislativom EU u ovoj oblasti, ispunjava se jedna od preporuka Evropske komisije.

Izmjenama i dopunama Zakona omogućava se ombudsmanima da, pored zaštite ljudskih prava, snažnije djeluju i u njihovoj promociji u skladu s Pariškim principima.

Nova zakonska rješenja daju ombudsmanima mandat Preventivnog mehanizma u Bosni i Hercegovini u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja.

Također, izmjenama i dopunama Zakona jača se finansijska nezavisnost Institucije ombudsmana, te se naglašava njena uloga u osnaživanju saradnje i dijaloga s nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će, putem Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, Prijedlog ovog zakona dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenom zakonodavnom postupku.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o investicionom grantu, u iznosu od šest miliona eura, za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II između BiH i Evropske investicione banke (EIB), s Osnovama za zaključivanje ovog sporazuma.

Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavit će Prijedlog sporazuma s Osnovama za zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma bude određen ministar finansija i trezora BiH.

Projekt je dio programa obnove sektora vodosnabdijevanja koji se sastoji od niza općinskih ulaganja s ciljem obezbjeđivanja usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).

Komponente projekta koje finansira EIB u skladu s ovim sporazumom uključuju Prozor-Ramu, Široki Brijeg, Mostar, Gračanicu, Tešanj, Gornji Vakuf-Uskoplje u FBiH i Prijedor, Gacko, Šipovo, Brod, Foču, Čelinac, Sokolac i Bileću u RS. Projekt za FBiH bit će proveden u periodu od 2022. do 2024. godine, a za RS u periodu 2022. - 2023. godine.

Ukupna vrijednost Projekta za FBiH je procijenjena na 121,3 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 60 miliona eura, domaća kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 40,3 miliona eura, IPA 2008 2,9 miliona eura, IPA 2009 10,8 miliona eura, VBIF sredstva Evropske komisije za Općinu Jajce 1,5 miliona eura, grant sredstva SIDA-e 2,9 miliona eura, te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona eura.

Ukupna vrijednost Projekta za RS je procijenjena na 100 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 50 miliona eura, kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 30,9 miliona eura, IPA 2010 12,4 miliona eura, grant sredstva SIDA-e 3,2 miliona eura, VBIF sredstva Evropske komisije za Grad Zvornik 0,6 miliona eura, te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona eura.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o grantu (Luka Brčko), s Osnovama za zaključivanje, između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se odnosi na investicioni grant Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan.

Grant sredstva u iznosu do tri miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan vezana su za zajam EBRD-a od 10 miliona eura i namijenjena su kao dodatna podrška projektu rehabilitacije i optimizacije putnog i željezničkog pristupa Luci Brčko i pripadajuće infrastrukture unutar Luke.

Prijedlog ugovora s Osnovama za zaključivanje bit će upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora BiH.

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke (EIB), Projekt gradskog prijevoza u Sarajevu – B.

Na ovaj način se želi unaprijediti javni linijski prijevoz putnika te poboljšati izgradnja gradskih saobraćajnica, putem četiri komponente, uključujući sanaciju, rekonstrukciju i modernizaciju tramvajske pruge, obnovu voznog parka tramvajskog saobraćaja, izgradnju gradske saobraćajnice i transverzala dionica II (Bare -tunel Kobilja glava - Hotonj) i uređenje trolejbuskog depoa.

Vrijednost zajma EIB-a je 35 miliona eura, s rokom otplate od 20 godina, uključujući grejs period od pet godina, s alokacijom na Federaciju BiH.

Nakon završenih pregovora Ministarstvo finansija i trezora će postupiti u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH i Vijeću ministara BiH dostaviti nacrt ovog ugovora s osnovama za njegovo zaključivanje.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o usvajanju Plana repatrijacije i Programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine, povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka.

Plan i Program pripremio je Koordinacioni tim koji je okupio predstavnike nadležnih institucija/agencija svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo sigurnosti BiH će o usvajanju ove odluke odmah obavijestiti članove Koordinacionog tima, kako bi otpočela realizacija Plana i Programa.

Radi se o planskom i operativnom dokumentu koji predstavlja okvir djelovanja za sve pojedince i institucije koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, neposredno uključeni u njegovu primjenu.

Plan repatrijacije uređuje pitanja sigurnog, humanog i kontroliranog povratka državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba obuhvaćenih repatrijacijom, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima BiH.

Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, kao i mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguravanja pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere.

Sredstva za provođenje ovog plana i programa bit će osigurana iz budžeta nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini i iz donatorskih sredstava.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o implementaciji programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala "Perspektiva" i projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama (OS) BiH pod nazivom "Preventiva" u 2021. godini i podržalo aktivnosti Ministarstva odbrane na provođenju ovih projekata u narednom periodu.

U Informaciji je konstatovano da je u proteklom šestogodišnjem periodu provođenja “Perspektive" asistirano ukupno 138 otpuštenih osoba i utrošeno 400.595,62 KM. Neiskorištena finansijska sredstva iz budžeta za 2016, 2017, 2018, 2019, 2020. i 2021. godinu u ukupnom iznosu od 932.804,38 KM prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti planirana u periodu 2022. - 2025. godina.

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine, pomjerene su starosna granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina starosti i 20 godina vojne službe), tako da će većina vojnika novu starosnu granicu dostići u periodu 2022. - 2027. godina (u 2022. godini 61 vojnik, u 2023. godini 143 vojnika, u 2024. godini 211 vojnika, u 2025. godini 215 vojnika, u 2026. godini 217 vojnika i u 2027. godini 242 vojnika, odnosno ukupno 1.089 vojnika).

U Informaciji se navodi da Ministarstvo odbrane BiH, također, već šest godina uspješno provodi i projekt “Preventiva", koji je usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva odbrane i OS BiH.

PROVOĐENJE PROJEKTA DIGITALNA PLATFORMA EKONOMSKE DIPLOMATIJE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju implementacije projekta "Digitalna platforma ekonomske diplomatije Ministarstva vanjskih poslova BiH" i pozvalo nadležne institucije Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko distrikta da podrže rad ove aplikacije i da na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova dostave relevantne informacije iz svoje nadležnosti radi objave na ovoj platformi.

Ministarstvo vanjskih poslova je zaduženo da u saradnji s nadležnim institucijama Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH nastavi koordinirati aktivnosti u pogledu daljnjeg razvoja ove aplikacije i uvođenja mjera digitalizacije u svom radu.

Cilj projekta je jačanje podrške i promocije ekonomije BiH u inostranstvu.

SPRIJEČITI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU

Vijeće ministara BiH zadužilo je Direkciju za evropske integracije da prati aktivnosti radnih grupa Vijeća EU u vezi s donošenjem Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i po njenom usvajanju o tome obavijesti Ministarstvo pravde BiH.

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da u saradnji s Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Direkcijom za evropske integracije, a nakon donošenja Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga na nivou EU, pristupi izradi normativnog akta o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, usklađenog s odredbama Uredbe EU.

Zaključci su usvojeni u okviru razmatranja i usvajanja Informacije Ministarstva pravde BiH o postupanju po poslaničkoj inicijativi i zaključku Vijeća ministara BiH sa 23. sjednice, održane 29. 12. 2020. godine.

PRIPREMA ZA SASTANKE PODODBORA IZMEĐU EU I BiH

Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o održavanju šestog sastanka Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Usvojena je i Informacija o održavanju šestog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između EU i BiH.

Direkcija za evropske integracije (DEI) zadužena je da u saradnji s nadležnim institucijama BiH i službama Evropske komisije provede sve neophodne radnje za održavanje sastanaka pododbora. U informacijama je konstatovano da su razgovori o novom kalendaru sastanaka pododbora u toku.

Vijeće ministara prethodno je primilo k znanju Informaciju o šestom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan 16. 6. 2022. godine. Nadležne institucije Vijeća ministara su zadužene, a vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta pozvane da postupe u skladu s preporukama Evropske komisije i na zahtjev DEI-ja dostave informacije o njihovom provođenju.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument 'Bosna i Hercegovina - Ekonomski trendovi - godišnji izvještaj 2021', koji je pripremila Direkcije za ekonomsko planiranje.

Prema ovom dokumentu, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1% u odnosu na godinu ranije i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo povećanje privatne potrošnje od 6,3%, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta.

Prema podacima nadležnih statističkih institucija, tokom 2021. godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen rast broja zaposlenih od oko 1,3%, realni rast plata od 2,4%, povećanje novčanih doznaka građana iz inostranstva od oko 20%, a došlo je i do postepenog oporavka kreditne aktivnosti, naročito u domenu sektora stanovništva.

Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja, i to za period januar - decembar 2021. godine, januar – mart 2022. godine i januar – april 2022. godine.

NASTAVLJA SE PROMOCIJA PLATFORME eKONSULTACIJE ZA UČEŠĆE GRAĐANA U KREIRANJU I PROVOĐENJU JAVNIH POLITIKA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva pravde o provođenju Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa za 2021. godinu, u kojem se navodi da su institucije BiH u prošloj godini provele 528 konsultacija u izradi pravnih propisa, te je objavljeno 438 izvještaja o provedenim konsultacijama.

Na web aplikaciji eKonsultacije registrirano je 65 institucija, jedna više u odnosu na prethodnu godinu, a sve institucije BiH su imenovale koordinatore i zamjenike koordinatora konsultacija uz 359 vođa konsultacija.

U 2021. godini bila su 354 prijavljena učesnika u javnim konsultacijama, od kojih je njih 177 učestvovalo u konsultacijama. Pristiglo je ukupno 692 prijedloga, od kojih su institucije prihvatile 83.

Iako se broj registriranih pravnih i fizičkih lica na web platformi eKonsultacije kontinuirano povećava (u prošloj godini su registrirana 2.972 pravna i fizička lica), promocija ove platforme će biti nastavljena i u budućnosti kako bi se obezbijedilo veće učešće građana u procesu kreiranja i provođenja javnih politika.

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da s ciljem efikasnog i potpunog implementiranja Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa, u saradnji s Agencijom za državnu službu BiH, održi obuke o provođenju konsultacija putem web platforme eKonsultacije za koordinatore konsultacija, njihove zamjenike i vođe konsultacija iz institucija BiH do kraja 2023. godine.

USVOJEN PLAN DEMINIRANJA ZA 2022. GODINU

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.

Plan je usmjeren na smanjenje sumnjive opasne površine, uklanjanje mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, te smanjenje broja stanovnika koji su izloženi direktnom riziku od minskih površina.

Ovaj plan usklađen je s ranije usvojenom Strategijom protivminskog djelovanja za period 2018 - 2025. godine.

Centar za uklanjanje mina u BiH će neposredno provoditi Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini prema uputstvu Komisije za deminiranje u BiH.

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju s velikim problemom mina i, prema izvršenim procjenama u januaru 2022. godine, sumnjiva opasna površina iznosi 922,37 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,8% u odnosu na ukupnu površinu. Istovremeno, veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju iznosi 1,45 kvadratnih kilometara.

USVOJEN NACRT RAZVOJNO-INVESTICIONOG PROGRAMA INSTITUCIJA BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je Nacrt programa javnih investicija / razvojno-investicionog programa (PJI/RIP) institucija BiH za period 2023 – 2025. godine.

Nakon što institucije BiH ažuriraju podatke o projektima u skladu s nastalim promjenama, kao i promjenama nastalim u procesu pripreme Zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, Ministarstvo finansija i trezora dostavit će Vijeću ministara BiH na usvajanje Prijedlog programa javnih investicija/razvojno- investicionog programa institucija BiH.

Nacrt ovog programa sadrži podatke o ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti 4 milijarde i 415,11 miliona KM, od čega se 3 milijarde KM i 844,91 milion odnosi na ulaganja u kapitalne projekte, a 570,20 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte. Vrijednost projekata koji direktno doprinose socioekonomskom razvoju iznosi 2 milijarde i 830,65 miliona KM.

USVOJENA PROCJENA PRIJETNJE OD ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Usvojena je Procjena prijetnje od organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini 2021 i zadužena Radna grupa za izradu strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH da u roku od 90 dana Vijeću ministara dostavi prijedlog ove strategije. Odobreno je objavljivanje sažetka Procene prijetnje na internet stranici Ministarstva sigurnosti BiH.

Iako je u ovom dokumentu utvrđen pad određenih kriminalnih aktivnosti, kao što je to slučaj s imovinskim kriminalom, krijumčarenjem ljudi i trgovinom ljudima, evidentan je i zabrinjavajući rast gotovo svih drugih kriminalnih aktivnosti koje je pratio i rast broja evidentiranih organiziranih kriminalnih grupa. Kao najznačajnije kriminalne prijetnje Radna grupa je identificirala trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupciju, trgovinu oružjem, kompjuterski kriminal, trgovinu ljudima i imovinski kriminal. Konstatovano je da u BiH postoji značajan broj organiziranih kriminalnih grupa koje su veoma dobro umrežene i čija je saradnja uglavnom fluidna. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da veći broj organiziranih kriminalnih grupa svoje aktivnosti realizira samo na području BiH. S druge strane, na prostoru BiH djeluju i organizirane kriminalne grupe sa šireg područja Balkana i šire. One u BiH imaju svoje ogranke preko kojih realiziraju brojne kriminalne aktivnosti.

AFTERCARE PROGRAM ZA UNAPREĐENJE I PRIVLAČENJE INVESTICIJA

Vijeće ministara BiH primio je k znanju Analizu Aftercare programa za 2021. godinu s preporukama za unapređenje poslovnog okruženja (otvorena pitanja), koju će Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) objaviti na službenoj web stranici.

Data je podrška FIPA-i za daljnji pojačani, proaktivni angažman i saradnju s nadležnim institucijama iz djelokruga preporuka, koja uključuje i razmjenu potrebnih podataka, organizaciju sastanaka i druge oblike saradnje u svrhu realizacije predloženih preporuka.

Prema Analizi FIPA-e, Aftercare program predstavlja najefikasniju i najrentabilniju aktivnost na unapređenju i privlačenju investicija.

Od 2013. godine, FIPA je uz pomoć Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke, pokrenula unaprijeđen Program postinvesticione podrške investitorima, uspostavljajući institucionalnu saradnju u BiH kroz saradničku mrežu koja uključuje vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou. U 2021. godini saradnička mreža je imala 42 članice.

FIPA je od 2013. godine aktivno učestvovala u 875 asistencija ili urgencija za ad hoc pitanja s ciljem pomoći stranim investitorima u rješavanju problema.

USVOJEN IZVJEŠTAJ O RADU VIJEĆA MINISTARA BiH

Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2021. godinu u kojoj su održane 43 sjednice, od čega 22 redovne i 21 vanredna, na kojima je razmotreno 858 tačaka dnevnog reda.

Najvažniji zadatak Vijeća ministara BiH u 2021. godini, kao i u 2020. godini, bio je da u koordinaciji s drugim nivoima vlasti u BiH iznađe pravovremene i adekvatne mjere, koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje građana, a s druge strane sačuva realni sektor i zaposlenost.

Vijeće ministara BiH je i u prošloj godini iskazao opredijeljenost da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, u skladu s ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti, te dogovorom u BiH, a bez nametanja rješenja.

Prema Izvještaju, Bosna i Hercegovina tokom 2020. godine, uprkos pandemiji koronavirusa, uspjela da sačuva makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, dok je u 2021. godini ostvaren značajan rast. Prosječan realni rast BDP-a u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu je bio 7,2%.


IZVOR: Vebsajt Vijeća ministara BiH, 25.08.2022.

Naslov: Redakcija