Parlament Federacije BiH bi što prije trebao usvojiti zakonske izmjene koje je predložila Federalna vlada vezano za provedbu presuda Ustavnog suda FBiH, a kako bi se izbjeglo stvaranje općeg pravnog haosa, nefunkcioniranje pravne države, stvaranje velikog stepena pravne nesigurnosti, blokade ekonomskih transakcija, zaustavljanja prometa nekretnina i hipotekarnih kredita i daljeg razjedinjavanja ionako podijeljenog pravnog prostora u Bosni i Hercegovini - upozorava profesor građanskog prava na Univerzitetu u Zenici (UNZE), dr. Enes Hašić.
Presudom Ustavnog suda FBiH od 06.03.2019. godine utvrđeno je da nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 1/1994, 1/1994 - Amandman I, 13/1997 - Amandmani II-XXIV, 13/1997 - Amandmani XXV i XXVI, 16/2002 - Amandmani XXVII-LIV, 22/2002 - Amandmani LVI-LXIII, 52/2002 - Amandmani LXIV-LXXXVII, 60/2002 - ispr. Amandmana LXXXI, 18/2003 - Amandman LXXXVIII, 63/2003 - Amandmani LXXXIX-XCIV, 9/2004 - Amandmani XCV-CII, 20/2004 - Amandmani CIII i CIV, 33/2004 - Amandman CV, 71/2005 - Amandmani CVI-CVIII, 72/2005 - Amandman CVI i 88/2008 - Amandman CIX) pojedine zakonske odredbe u Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 27/2005, 68/2005, 43/2009 i 63/2014), Zakonu o stvarnim pravima ("Sl. novine FBiH", br. 66/2013 i 100/2013), Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 58/2002, 19/2003 i 54/2004), Zakonu o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 80/2014), te Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 35/2005, 41/2005 - ispr. i 31/2014), a u kojima je imperativno i isključivo propisana obaveza sačinjavanja notarski pravnih poslova u formi obrađene isprave u različitim oblastima. Rok za provedbu presuda, odnosno usklađivanje Zakona o notarima i pet preostalih zakona s Ustavom FBiH, ističe 16. novembra ove godine.
Vlada Federacije BiH, a u cilju usaglašavanja pomenutih zakona sa presudom Ustavnog suda, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila prijedloge za izmjene ovih pet zakona, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima.
Komentirajući različite ocjene o tome kako neka od predloženih rješenja "pogoduju" advokatima ili notarima, dr. Hašić kaže kako je pogrešno shvaćanje koje jednu od ovih javnih službi na bilo koji način suprotstavlja drugoj javnoj službi.
- U tom smislu predložena rješenja izmjena i dopuna pomenutih zakona su izuzetno dobra, jer na najbolji način vode računa o opravdanim interesima ovih i drugih javnih službi. Nesporno je pravo zakonodavne vlasti da uredi nadležnost i organizaciju javnih službi na način da sistem najbolje funkcionira. Ne vidim diskriminaciju u ovlaštenju notara da ekskluzivno vrše određenu vrstu poslova i javnih ovlaštenja, a u skladu sa zakonom.Ili ne nalazim diskriminaciju u skoro isključivom, na zakonu zasnovanom ovlaštenju advokata da zastupaju stranke pred sudovima. Pomenuta pitanja su nažalost vrlo često postajala predmet nepotrebnog sporenja i međusobnog osporavanja – naglašava profesor Hašić.
Dodaje kako opstanak i razvoj notarijata kao javne službe nije doveden u pitanje.
- Realno je za pretpostaviti da će doći do blagovremenog usvajanja seta predloženih izmjena zakona bitnih za rad notarijata, jer je to u interesu ne samo notara već i svih subjekata javne vlasti, kao i svih građana. Predložena rješenja u pojedinim zakonima, a koji bi trebalo da se razmatraju i usvoje po skraćenom postupku, su relativno dobra i mogu se smatrati zadovoljavajućim kompromisom. Svako subjektivno osporavanje predloženih rješenja smatram apsolutno neutemeljenim, jer se takva osporavanja ne zasnivaju na razumnoj argumentaciji, već su posljedica pojedinačnih ili grupnih interesa – zaključuje profesor građanskog prava na UNZE, dr. Enes Hašić.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 27.10.2019.
Naslov: Redakcija