Vlada RS-a utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti žrtava ratne torture, te uvažila primjedbe predstavnika bošnjačkih i hrvatskih udruženja proteklog rata - tvrdi načelnica resora za normativno-pravne poslove u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Rada Kela.
Brisan je i član iz nacrta ovog zakona, kojim je bilo predviđeno da status po ovom zakonu ne mogu da ostvare osobe koje su bile pripadnici "neprijateljskih oružanih snaga i paravojnih formacija".
- Ta odredba je brisana i smatrali smo da je ne adekvatna s obzirom na to da smo u ovom zakonu istakli da se on odnosi na žrtve ratne torture kao civilne žrtve rata - ustvrdila je Kela.
Brisan je sporni član po kojem su osobe, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa žrtve ratne torture, morale da imaju prebivalište od najmanje tri godine na prostoru tog bh. entiteta.
- Taj uslov je brisan i isto to važi za osobe koje su otišle u inostranstvo. Bitno je da su neposredno prije odlaska u inostranstvo imale prebivalište na teritoriji RS, odnosno Brčko Distriktu. Ako je ispunjen taj uslov, imaju pravo da podnesu zahtjev - rekla je Kela.
Uvažili su, dodaje, primjedbu koja se odnosi na dokaze kojima se dokazuje status žrtve ratne torture, koji mogu biti i potvrda Međunarodnog crvenog krsta, kao i pravosnažne presude domaćih i stranih sudova.
Sa tri na pet godina je produžen rok za podnošenje zahtjeva za sticanje statustnih prava po ovom zakonu, od dana njegovog stupanja na snagu.
Nakon što je ranije usvojen nacrt ovog zakona, potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Senad Bratić ukazao je da mora jednako da tretira sve građane oba bh. entiteta i Brčko Distrikta bez obzira na nacionalnu i bilo koju drugu pripadnost.
Naglasio je da zakon ne smije biti diskriminatorski te da moraju biti izjednačene sve žrtve torture, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 24.05.2018.
Naslov: Redakcija