Republika Srpska u strukturalnom dijalogu o pravosuđu želi da jasno bude definisana stvarna nadležnost Suda BiH na način da je nadležan za krivična djela po Krivičnom zakonu BiH i druga krivična djela po zakonima koje je usvojio parlament BiH, izjavio je ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović
"Smatramo da na taj način rješavamao osnovno pitanje. To znači da bi Zakon o sudu BiH bio organizacioni zakon, a da bi se pitanje nadležnosti rješavalo u okviru materijalnog zakonodavstva, odnosno u Krivičnom i drugim zakonima", pojasnio je Kasipović.
On je rekao da predstavnici Republike Srpske u tom procesu nisu naišli na razumijevanje kolega iz Federacije BiH i Savjeta ministara BiH.
Prema njegovim riječima, prijedlog Republike Srpske odnosio se na krivična djela terorizma, finansiranje terorizma i druga, pod uslovom da su počinioci ili grupa počinilaca djelovali na teritoriji dva entiteta ili jednog entiteta i Brčko distrikta.
On podsjeća da su tada došli novi zahtjevi da se u Krivični zakon uvrste i djela protiv zdravlja ljudi i izazivanja opšte opasnosti, a što bi podrazumijevalo širi zahvat, i to je ono o čemu se sada pregovara.
"Moja ocjena je da približavamo stavove, ali da se vrlo, vrlo teško dogovaramao. Teško se dogovaramao kada izađemo sa terena prava i zakoračimo na teren politike", ističe ministar pravde Republike Srpske.
Govoreći o najavama za formiranje višeg suda na nivou BiH, Kasipović je naglasio da je sa aspekta interesa i građana i naroda u BiH sasvim jasno da je potrebna dvostepenost u radu pravosuđa.
On pojašnjava da čovjek mora znati koji mu sud sudi i da, u slučaju da smatra da je oštećen, ima kome da se žali.
Prema njegovim riječima, dva su uslova da pravosuđe postane nezavisno - jedan je da to obezbijedi država ili entitet, a drugi je da to mora obezbijediti pravosuđe iznutra, pa bi zbog toga bilo potrebno mijenjati Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.
Izvor: Vebsajt Glas Srpske, 24.03.2016.