Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

IZMJENE IZBORNOG ZAKONODAVSTVA BIH: Preporuke Venecijanske komisije nisu obavezujuće, ali njihovo ignorisanje nije dobra praksa

24.05.2018.


Delegacija Venecijanske komisije dolazi u BiH, kako bi predstavnicima domaćih političkih stranaka pružila stručnu pomoć u procesu kontinuiranih rasprava o neophodnim izmjenama u izbornom zakonodavstvu, s fokusom na izbor delegata u federalnom Domu naroda. Najveći dio delegacije čine eksperti iz potkomisije za izborno zakonodavstvo Venecijanske komisije.

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević kaže da dolazak Venecijanske komisije predstavlja dobru praksu u kojoj se, na osnovu molbe država ili međunarodnih organizacija, u konkretnom slučaju Savjeta Evrope, ovo tijelo uključuje u pružanje dobrih usluga.

Kako pojašnjava, Venecijanska komisija, kao najznačajnija svjetska pravna grupa, daje pregled najvažnijih svjetskih standarda u nekoj oblasti sa eventualnim preporukama u odnosu na potencijalni zakonski tekst.

"Očekujem izuzetno dobru namjeru delegacije Venecijanske komisije. Na prvoj plenarnoj sjednici biće predočene preporuke ili oblici mišljenja", ističe Knežević, koji je i član Venecijanske komisije.

Budući da su politički lideri u FBiH zatražili mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 23/2001, 7/2002, 9/2002, 20/2002, 25/2002 - ispr., 4/2004, 20/2004, 25/2005, 77/2005, 11/2006, 24/2006, 33/2008, 37/2008, 32/2010, 48/2011 - odluka US, 63/2011 - odluka US, 18/2013, 7/2014, 31/2016 i 54/2017 - odluka US) koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda FBiH, potrebno je naglasiti da se Venecijanska komisija o tom pitanju ranije očitovala kao prijatelj suda prilikom rasprave po apelaciji "Bože Ljubića". Naime, ona je 2016. godine zaključila "da se čini da je sistem izbora delegata u Dom naroda FBiH propisan Ustavom Federacije BiH u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora".

"Zaključak iz 2016. godine direktno se dovodi u vezu sa odlukom Ustavnog suda BiH, koja je jedna od posljedica ili uzroka tadašnjih pregovora. Venecijanska komisija prvenstveno može i hoće da međunarodne i evropske standarde izbornog zakonodavstva cijeni prema onome što BiH ima u svom izbornom zakonodavstvu. Nažalost, mi smo u BiH imali negativnu priliku da nam je dio zakonodavstva, uključujući i izborno, mijenjan ili miješan prema različitim pravnim školama i standardima zbog situacije koju smo imali sa učešćem raznih pravnih škola iz inostranstva i sa zanemarivanjem naših interesa unutar BiH, kako god ih mi artikulisali", upozorava Knežević.

Uvjeren je da će delegacija Venecijanske komisije izvršiti pregled svojih ranijih mišljenja i postojećih nacrta, te dati neki oblik preporuka u kojem pravcu bi izborno zakonodavstvo BiH trebalo da ide.

Knežević napominje da Venecijanska komisija nema nijedan naredbodavni instrument i da njene preporuke nisu obavezujuće, ali da Savjetu Evrope, kao jednoj od najznačajnijih evropskih institucija, sigurno puno znači ono što će ova komisija zaključiti.

"Niko u BiH nije rekao da ova država ne želi postati punopravan član EU, ili da ne želimo da otvorimo pregovaračka poglavlja ili da ne želimo primjenjivati evropske standarde. Ukoliko želimo ući u neki klub, onda moramo prihvatiti određene stvari tog kluba. Naša je stvar kako ćemo unutar zemlje primijeniti standarde na koje nam ukaže Venecijanska komisija na izborno zakonodavstvo. To je nacionalni kontekst ili široko polje primjene, ali je bitno da ključne standarde primijenimo", smatra Knežević.

Na pitanje kakvu poruku će BiH poslati EU ukoliko domaći političari budu ignorisali preporuke Venecijanske komisije, Knežević odgovara kako se "gora poruka šalje kada kao država ne izvršavamo odluke Ustavnog suda BiH".

"Mi se kao sistem počinjemo igrati vrlo ozbiljnim stvarima i klizimo ka društvenom stavu u kojem više ništa nije bitno, osim pojedinačnog interesa. Svako smatra da je njegov pojedinačni interes primarni u odnosu na kolektivni", upozorava ovaj sudija Ustavnog suda BiH.

Prema njegovim riječima, ignorisanje preporuka Venecijanske komisije, ma kakve one bile, nije dobra praksa.

"U konačnici, šta ćemo zaključiti o tim preporukama, da li ćemo ih u potpunosti ili djelimično primijeniti, ali ne valja ako se 'ponašamo mimo svijeta'", naglašava Knežević.

Iako je član Venecijanske komisije, on neće učestvovati u razgovorima i izradi preporuka u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.

"Postoji dobra praksa da nacionalni predstavnici u Venecijanskoj komisiji ne učestvuju u tim razgovorima kada je riječ o njihvoj zemlji. Takođe, nacionalni predstavnici ne učestvuju u diskusijama na planarnoj sjednici. Smatra se da se na taj način štiti kako dignitet nacionalnog predstavnika, tako i dignitet ukupnosti Venecijanske komisije", pojašnjava Knežević.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 22.05.2018.

Naslov: Redakcija