Komercijalne banke će od 1. marta 2017. godine plaćati veće naknade Centralnoj banci BiH (CBBiH), a cijenu tog povećanja mogli bi snositi i građani, kao i kompanije.
Odlukom CBBiH od 31. januara o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši ova institucija, naknada za obavljanje platnih transakcija za banke do 10.000 KM u žirokliring sistemu za prvo poravnanje umjesto dosadašnjih 0,10 KM iznosit će 0,20 KM po transakciji. Naknada za drugo poravnanje umjesto 0,15 iznosit će 0,25 KM po transakciji, a za treće 0,30 KM po transakciji umjesto dosadašnjih 0,20 KM, dok će naknada za četvrto poravnanje kojeg do sada nije bilo iznositi 0,35 KM.
Za iznajmljivanje telekomunikacionih usluga banke će umjesto dosadašnjih 300 KM mjesečno plaćati 500 KM. Za pristup podacima iz Centralnog registra kredita, kvartalno, po isteku kvartala, banke će umjesto dosadašnjih 30 feninga plaćati 1 KM po jednom pristupu.
Ova odluka je uzbunila banke koje su tim povodom održale i sjednicu Udruženja banaka BiH. Generalni sekretar ovog udruženja Berislav Kutle ističe da bi se teoretski moglo desiti da banke troškove prebace na krajnje korisnika, ali smatra da to banke neće uraditi već da će apsorbirati troškove.
Ali tog stava nije član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor jedne od banka Radovan Bajić koji je ukazao da je odluka CBBiH posljedica plaćanja naknada za držanje novca u inostranstvu i neostvarivanja planiranih prihoda.
Odluka o većim naknadama dolazi u nezgodnom trenutku za banke koje nisu budžetirale ove troškove.
Bajić ističe da će banke morati makar dio troškova prenijeti na krajnje korisnike, iako se to u slučaju poslovanja sa stanovništvom neće desiti brzo s obzirom na to da postoji zakonski postupak promjene naknada.
Ali u poslovanju sa firmama, to je moguće provesti brže iako u konačnici sve zavisi od banaka, te mogućnosti pronalaska unutrašnjih rezervi kojima bi se pokrili novi troškovi.
Profesor ekonomije i finansija na Američkom univerzitetu u Sarajevu dr Matej Živković navodi da eventualno povećanje troškova ovisi od toga koliki je udio tih troškova u poslovanju banke.
- Ukoliko to nije značajna cifra za određenu banku, onda će vjerovatno apsorbirati te troškove. Ali ako se radi o značajnijem iznosu, sigurno je da će utjecati na povećanje troška transakcija – navodi Živković.
Ističe da ovi troškovi neće utjecati na povećanje kamatne stope kako za kredite, tako ni za štednju građana u bankama.
- Građanima preporučujem da usporede koliko će ih transakcije koštati u banci, a koliko u nebankarskim transakcijskim institucijama poput pošta. Naravno, dobro je da kad god je to moguće uplatu vrše direktno u banku, a ne preko posrednika – zaključuje Živković.
IZVOR: Vebsajt eKapija, 22.02.2017.