Izvještaj o slobodama organizacije Freedom House za 2022. pokazuje da je Bosna i Hercegovina ponovo nazadovala. Kada je riječ o indeksu ljudskih sloboda na globalnom nivou, naša zemlja okarakterisana je kao djelomično slobodna sa rezultatom 52 od 100.
”Korupcija je i dalje rasprostranjena i sistemska, a zakonodavstvo osmišljeno za borbu protiv ovog problema slabo se provodi. Kada se istrage o korupciji zaista otvore, one rijetko rezultiraju osudama”, navedeno je u Izvještaju.
Kada se radi o procentu demokratičnosti, BiH se i dalje nalazi u kategoriji tzv. prelaznih ili hibridnih režima, sa rezultatom 37 od 100. U dijelu Izvještaja koji potpisuje Alexandra Karppi stoji da je “BiH zemlja sa najslabijim rezultatima na zapadnom Balkanu i među nacijama u hibridnim režimima. Bez ponovnog angažmana iz transatlantske alijanse korumpirane elite će nastaviti koristiti državne institucije kako bi se osnažile nauštrb osnovnih sloboda bosanskih građana”.
”Vladavina trojice autarhičnih, etnonacionalističkih vođa dovela je do komunitarnog modela demokratije kroz populističku mobilizaciju. Ovi procesi su efektivno uspostavili tri paralelna, etnička društva u jednoj državi”, piše u analizi dr. Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Regent’s Universityju.
Objašnjava da je ocjena pravosudnog okvira i nezavisnosti pala sa 3 na 2,75 zbog degradacije tužilaca iz disciplinskih razloga, pravosudnih zvaničnika koji su stavljeni pod sankcije SAD-a, visokih zvaničnika koji odgađaju svoje predmete na sumnjivim osnovama i stalnog zaostatka predmeta.
”Ocjena za korupciju je opala sa 3 na 2,75 zbog sistematske korupcije koja i dalje ostaje nekontrolisana, kao što je primjer nekoliko slučajeva korupcije na visokom nivou ove godine, uključujući hapšenje državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice i podnošenje tužbe protiv člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda od lokalne nevladine organizacije, a što je ignorirano. Kao rezultat svega toga, ocjena demokratije u BiH pala je sa 3,29 na 3,21”, upozorava dr. Anđelić.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH ističe da Izvještaj pokazuje da je BiH nazadovala u odnosu na 2022. i sve prethodne godine.
- Upravo su korupcija i stanje u pravosuđu istaknuti kao oblasti u kojima je zabilježeno posebno nazadovanje. BiH je zadržala status tzv. hibridnog režima u kojem demokratske institucije nominalno postoje, međutim, njihova moć je ograničena i zarobljena interesima političkih elita. Najviše razloga za zabrinutost pruža ocjena demokratičnosti uprave koja mjeri nezavisnost, efektivnost i odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti, kaže Ožegović.
Napominje da su brojne države regiona prepoznate kao tzv. hibridni režimi, te da je BiH najlošije rangirana u regionu.
- BiH je ušla u kategoriju tzv. konsolidovanog autoritativnog režima, što je pogoršanje koje nije zabilježeno ni u jednoj drugoj državi koja nosi epitet hibridnih režima u regionu, naglašava Ožegović.
Osvrćući se na nacrte zakona u Republici Srpskoj o kriminalizaciji klevete i registrovanju nevladinih organizacija, ističe da su ova zakonska rješenja samo jedan u nizu nedemokratskih zakona koji su pripremljeni na svim nivoima vlasti u BiH i služe kako bi ugušili slobodu govora te smanjili javni prostor i ljudska prava svih građana. Najava ovakvih zakonskih rješenja, kaže Ožegović, svojstvena je totalitarnim režimima.
- U cijeloj Evropi se bilježi pad ljudskih prava, smanjenje javnog prostora i to se uveliko odražava na BiH, kaže Ožegović.
U BiH se nastavio odvijati proces autokratizacije lošim upravljanjem na podnacionalnom nivou, piše dr. Anđelić
Naglašava da je prema indeksu percepcije korupcije (CPI), BiH u Evropi, “ukoliko izuzmemo dvije države koje su trenutno zahvaćene vanrednim, odnosno ratnim okolnostima, najlošije rangirana”.
- Kao glavni krivac se navodi upravo pravosuđe, budući da je ono, koje bi trebalo da bude ključ borbe protiv korupcije, postalo izvor problema. Jedno od rješenja jeste vetting, odnosno proces lustracije, gdje bi svi nosioci pravosudnih funkcija bili podvrgnuti strogim provjerama pozadinskih veza, imovinskih kartona, ličnih kompetencija, objašnjava Ožegović.
Stefan Blagić iz Udruženja ReStart Srpska kaže da je Izvještaj manje-više očekivan.
- BiH je ponovo nazadovala što se tiče demokratije. Nažalost, kako stvari stoje, političke elite nemaju volju da prodube, da ovdje uspostave istinsku demokratiju, nego se to ipak vrti oko partitokratije koja je duboko ukorijenjena u našem društvu. Što se tiče medijskih i civilnih sloboda, tu je situacija takođe jasna i nije se mijenjala nekoliko godina. Mediji su, nažalost, identifikovani kao pristrasni, što je tačno, pogotovo javni servis u RS-u koji je praktično partijsko glasilo SNSD-a, a ne medij kakav bi trebao da bude, medij koji plaćaju svi građani RS-a, upozorava Blagić.
Kaže da zakoni na kojima se insistira u posljednje vrijeme u RS-u nemaju nikakve veze sa realnošću.
- To je progon istine, a ne kriminalizacija klevete. Zakon u RS-u kojim se definiše kleveta u parničkom postupku je sasvim dovoljan. Naravno da ima manjkavosti, ali može se doraditi. Da je pravosuđe uredu, onda bismo mogli možda da pričamo o ovome, a kada imate potpuno nesigurno pravosuđe i kada znate da režimski medij neće biti progonjen zbog neke klevete i uvrede, jasno je ko je meta. To su nezavisni novinari, ali i građani, kaže Blagić.
Kada je riječ o najavljenom zakonu o nevladinim organizacijama, ističe da je nevjerovatno da se nešto takvo pojavljuje u Evropi.
- Mislim da se vlast pogubila u svemu i sami nisu načisto šta žele i hoće. I u KS-u se govori da se sprema nešto slično i zaista treba biti na oprezu, jer bi se ovim zakonima potpuno blokirala javna riječ, kritika i to sasvim sigurno ne bi doprinijelo poboljšanju kvaliteta demokratije u zemlji, naglašava Blagić.
Kada se radi o borbi protiv korupcije, smatra da se možemo izboriti sa tim problemom. Kao najbolji primjer navodi Singapur koji je 70-ih i 80-ih godina ogrezao u kriminalu, a danas je jedna od najrazvijenijih zemalja, jer se istinski počeo baviti problemom korupcije.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Oslobođenje, Matea Jerković, 22.06.2023.
Naslov: Redakcija