Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici 10. novembra 2022. godine donijela je zaključak kojim je prihvaćen “Registar propisa Vlade Federacije BiH utvrđenih i donijetih u periodu od 31.3.2015. godine do 31.10.2022. godine”, a koji je kreirao i izradio Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Riječ je o još jednoj publikaciji sačinjenoj u službi transparentnosti. Pruža uvid u mjere Vlade FBiH, orijentirane ka poboljšanju ekonomije, stvaranju novih radnih mjesta i boljih uslova za sve građane.
Registar sadrži ukupno 7.271 propis koji je Vlada FBiH utvrdila i donijela u periodu od 31.03.2015. do 31.10. 2022. godine. Obuhvata pet poglavlja: zakone, odluke, uredbe, strategije i pravilnike.
Prvo poglavlje sadrži popis 191 zakona koji je usvojen na prijedlog Vlade FBiH, dok je u drugom 169 Vladinih uredbi. Treće poglavlje donosi popis 6.247 odluka koje je donijela Vlada FBiH. Dodatno, ovo poglavlje uključuje i preglede 110 odluka, šest dokumenata okvirnog federalnog budžeta, 18 zaključaka i devet imenovanja, koje je Vlada predložila Parlamentu FBiH, te ih to zakonodavno tijelo usvojilo, prihvatilo ili primilo na znanje.
U četvrtom poglavlju je pregled 11 strategija, koje je u periodu 2015 - 2022. godina, na prijedlog Federalne vlade potvrdio Parlament Federacije BiH. Peto poglavlje obuhvata popis ukupno 510 pravilnika koje su od 31.03.2015. do 31.10. 2022. godine donosili Vlada FBiH i federalna ministarstva.
Registar propisa dostupan je klikom na ovaj link.
Zahvaljujući ovim propisima provedene su i započete značajne reforme, te ostvarene ključne mjere unapređenja ekonomske i socijalne politike u FBiH. One se, između ostalog, odnose na jačanje privrednog razvoja, održivog socijalnog sistema, stabilizaciju fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, smanjenje javnog duga.
Vlada FBiH je i donijela veliki broj propisa na osnovu kojih su provedene važne ekonomske reforme, uprkos izazovima pandemije COVID-19 i globalne inflacije. Uz podršku međunarodnih finansijskih institucija, ostvaren je ogroman napredak koji se prije svega ogleda u ekonomskom rastu.
Tako je i pored izuzetno kompleksnih izazova koje su donijele svjetske krize, Federacija ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda, izvoza, zaposlenosti, neto plaća, penzija i javnih prihoda.
Otpočetka zastupajući tzv. Reformsku agendu, rad Vlade Federacije BiH bio je fokusiran na četiri socio-ekonomska stuba. Prvi je bio finansijski, drugi socijalni, treći radno-pravni i četvrti fiskalni.
Novim finansijskim zakonima uveden je red u sva plaćanja u Federaciji BiH te povećana likvidnost privrede. Izmjenama socijalnih zakona, prije svega, onog o penzijskomi invalidskom osiguranju, uspostavljen je pravedniji, održiviji i transparentniji sistem. Novim radno-pravnim zakonodavstvom povećana je fleksibilnost tržišta rada, uređena oblast kolektivnog pregovaranja i sačuvana Federacija od novih tužbi koje su do tada nanosile štetu Budžetu FBiH od oko milijardu i po konvertibilnih maraka.
Tako su završena tri stuba reformi, a četvrti koji se odnosio na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, ostao je na čekanju u Parlamentu FBiH. To su tzv. fiskalni zakoni, važni za rasterećenje privrede i poboljšanje statusa zaposlenih, koje je Vlada FBiH 2018. godine uputila u parlamentarnu proceduru.
Federacija BiH je zahvaljujući radu Vlade u periodu 2015-2022., uprkos deficitu i dugovima koje je zatekla, konačno počela bilježiti veće prihode od rashoda. Od 2016. godine, prvi put u historiji postojanja ovog entiteta, federalni budžet je bio u suficitu i takav je ostao i do danas. Ekonomski rezultati potvrđeni su i u izvještaju o Zapadnom Balkanu za 2022. godinu, gdje je Svjetska banka istakla rast realnog bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini od 7,5 posto kao pozitivno iznenađenje i nešto izuzetno.
Konkretan uvid u sve navedeno daje “Registar propisa Vlade Federacije BiH utvrđenih i donijetih u periodu od 31.3.2015. godine do 31.10.2022. godine”.
IZVOR: Vebsajt Vlade FBiH, 21.02.2023.
Naslov: Redakcija