U sklopu 14 prioriteta koje je neophodno da BiH ispuni kako bi bila dio Evropske unije, veliki dio posvećen je borbi protiv korupcije i zakonima koji regulišu tu oblast. U tom smislu, postojanje osoba koji će raditi na tome da se korupcije spriječi jesu, popularno nazvani, zviždači, je iznimno važno.
Zaštita zviždača, kao građana koji djeluju u javnom interesu, uočavaju i prijavljuju korupciju, prisutna je u zemljama Evropske unije. Međutim, i u BiH prestavlja jedno od najaktuelnijih pitanja u posljednjih nekoliko godina.
Prijave "zviždača" predstavljaju najefikasniji način da se korupcije uoči, procesuira i spriječi.
Mnogobrojni izvještaji Transparency Internationala, ali i drugih organizacija, pokazuju da je korupcija jedan od najizraženijih problema u cijeloj Evropi.
Bosna i Hercegovina, kao država koja vodi dugogodišnju bitku sa korupcijom, ipak nije država u kojoj se u javnom prostoru prijavitelji korupcije, popularno zviždači, pojavljuju često.
Evropski parlament je 2019. godine donio zakon koji je u fokus stavio upravo zaštitu onih koji će prijaviti korupciju i ukazati na nju.
Međutim, kao i u mnogim drugim stvarima, Bosna i Hercegovina i u ovom segmentu kaska za ovom evropskom praksom.
Iako su našem društvu i sistemu prijeko potrebni, zviždači u BiH i nisu toliko popularni.
Naime, prošle godine je tek jedna osoba zatražila zaštitu od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). A da stvar bude gora, zaštita joj nije dodijeljena i ovaj podatak, možemo reći, najbolje ilustruje povjerenje građana u institucije koje bi trebale da zaštite zviždače.
Transparency International u svom godišnjem izvještaju, za ovaj i ne tako slavni poredak najviše krivi pravosudni sistem i nepovjerenje u institucije.
"Za razliku od zvaničnih institucija, građani BiH koji su svjedoci ili žrtve korupcije sve više se obraćaju nevladinim organizacijama, što potvrđuje i porazna činjenica da je APIK od 2014. do 2022. zaprimio 33 prijave te je samo u 11 slučajeva prijaviocima dodijelio zaštitu, dok je TI BiH u samo prvih pet mjeseci ove godine evidentirao 29 takvih prijava. Broj prijava ukazuje na to da građani polažu veći stepen povjerenja u nego u institucije kada je borba protiv korupcije u pitanju, što i ne bi trebalo da čudi budući da zviždačima u BiH najveći stepen zaštite trenutno pružaju upravo organizacije civilnog društva", navedeno je u njihovom izvještaju.
Neefikasnost pravosuđa, koje pretežno rješava sitne slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni kao i nesrazmjerno blage kazne za krivična djela korupcije ne djeluju ohrabrujuće, a nedostatak pozitivnih primjera koji su dobili sudski epilog dodatno odvraća građane od prijavljivanja korupcije nadležnim institucijama.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Klix, 16.08.2023.
Naslov: Redakcija