Primjetan je i trend- tamo gdje postoje VD direktori preduzeća ili ustanove obično se bilježe negativni poslovni rezultati i obično se bilježi povećanje broja radnika.
Udruženje građana „Restart Srpska“ prezentovalo je istraživanja na temu vršilaca dužnosti u Republici Srpskoj.
Stefan Blagić, predsjednik udruženja „Restart Srpska“ kaže da je istraživanje rađeno za period od 1.1. 2019. godine pa do danas i obuhvata preko 80 analiziranih preduzeća, uglavnom u Republici Srpskoj.
„Izdvojili smo dvadesetak javnih preduzeća i ustanova, odnosno VD direktora, koji katastrofalno posluju, a oni se ne mijenjaju. Postavlja se logično pitanje zašto ih, uglavnom Vlada Republike Srspke, drži na tim pozicijama. Mi ih zovemo VD šampionima. Nevjerovatan je podatak da u nekim preduzećima nije redovno izabran direktor od 2012.godine. Izdvajamo i slučaj VD direktora jedne ustanove, koji je tu od 2020.godine, negativno posluje, protiv njega su podignute mnoge krivične prijave“, rekao je Blagić i dodaje da je primjetan trend da tamo gdje postoje VD direktori preduzeća ili ustanove obično se bilježe negativni poslovni rezultati i obično se bilježi povećanje broja radnika. „Ovi direktori služe kao predmet političke ucjene, i političkog potkusurivanja jer mogu biti smijenjeni već na idućoj sjednici bez ikakvog obrazloženja“, poručuje Blagić.
Ističe da oni zauzvrat rade poslove koji im se narede.
„Oni su izabrani po političkoj liniji i to je izuzetno važno da se naglasi. U preduzećima koje smo kontrolisali niko nije bio izabran po svojoj stručnosti nego se zna da su oni partijski postavljeni i zna se iz koje partije dolaze i zanimljivo je da ni same političke partije to ne kriju“, istiuče.
Stefan kaže da kada su krenuli sa istraživanjem prvenstveno su se fokusirali najava preduzeća i javne ustanove, međutim, nisu samo oni problem.
„Čak smo i u organima uprave nailazili na teške zloupotrebe.“
Navodi i primjere institucija koje bilježe pozitivne rezultate poslovanja i postavlja pitanje zašto se, ukoliko VD dobro radi, ne raspiše konkurs za direktora.
Jovana Kisin Zagajac, advokatica iz Banjaluke, rekla je da su velike negativne posljedice ovakvih procesa. Dodaje da su te osobe postavljene bez procedure javnog konkursa i postavljeni su radi izvršavanja određenih uskih konkretnih ciljeva određene ustanove.
„Kao rezultat toga sva ta javna preduzeća i ustanove posluju sa negativnim uspjehom i postoji mnogo zloupotreba kada su u pitanju zaštita osnovnih prava, kao i kršenje Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014 i 59/2022), a sve se to radi da bi se pogodovalo interesima nekoliko ljudi koji stoje iza, najčešće, političkih poluga koje se povlače“ ističe Kisin Zagajac.
Dodaje da tako imamo potpuno zarobljene institucije koje bi u pravilu trebale da služe javnom interesu i svim građanima, a ne određenim pojedincima.
Blagić je na kraju rekao da je cilj ovog istraživanja slanje incijative svim nadležnim institucijama, Vladi RS, Narodnoj skupštini RS, šefovima klubova poslanika, koja će sadržavati preporuke u domenu zakonske regulative i ono što je potrebno promijeniti kako bi se ova oblast regulisala i da se počnu normalno imenovati direktori, a ne da budemo u VD Republici.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Buka, Maja Isović Dobrijević, 19.06.2023.
Naslov: Redakcija