Na osnovu donesenih odluka o redovnom i vanrednom usklađivanju, penzije u Federaciji BiH bit će uvećane za 11 posto. Odlukom Upravnog odbora Zavoda PIO/MIO redovno usklađivanje penzija u ovoj godini iznosi 7,3 posto, a odlukom Vlade FBiH o vanrednom usklađivanju penzije se uvećavaju za 3,50 posto.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici se upoznala sa Odlukom o redovnom usklađivanju penzija za 2022. godinu, u iznosu od 7,3 posto, koju je u skladu sa članom 79. Zakona o PIO/MIO donio Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO 13.4.2022. godine. Usklađivanje po ovoj odluci pripada počev od 1.1.2022. godine.
Upravni odbor Zavoda PIO/MIO je naveo da je, u skladu s odredbama člana 79. Zakona o PIO/MIO, koji definira način i parametre za donošenje odluke o redovnom usklađivanju penzija, na osnovu službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, utvrdio iznos usklađivanja, odnosno povećanja penzija. Sve penzije, s izuzetkom najviših i ostvarenih u 2022., bit će uvećane za 7,3 posto.
Naime, prema podacima koje je Zavodu PIO/MIO, dostavio Federalni zavod za statistiku, rast BDP-a u 2021. godini iznosio je 12,5 posto, dok je u istom periodu indeks potrošačkih cijena porastao za 2,1 posto. Primjenjujući zakonom definiranu formulu usklađivanja penzija, prema kojoj pedeset posto iznosa dva navedena parametra u zbroju daju iznos usklađivanja, dolazi se do postotka od 7,3 posto.
S obzirom da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, penzije ostvarene prema odredbama navedenog zakona bit će usklađene u jednakom postotku kao i penzije ostvarene prema Zakonu o PIO/MIO, odnosno 7,3 posto.
Vlada Federacije BiH je na sjednici donijela i Odluku o vanrednom usklađivanju penzija, kojom se u skladu sa članom 80. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, odlučuje da se izvrši vanredno usklađivanje penzija u procentu od 3,5 posto, izuzev najviših penzija ostvarenih po zakonu.
Odluka o vanrednom usklađivanje penzija primjenjivat će se od isplate penzija za juni 2022. godine. Za realizaciju odluke zadužuje se Federalni zavod PIO/MIO.
U obrazloženju odluke je navedeno da je odredbom člana 80. Zakona o PIO propisano da Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija, koje se može provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Ova mogućnost ne obuhvata najviše penzije sve dok najniži iznos penzije ne dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše penzije ostvarene prema zakonu. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je zaprimilo akt Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje 20.4.2022. godine, kojim je dostavljena informacija da su se stekli uslovi za vanredno usklađivanje penzija u procentu od 3,5 posto.
Ukupan iznos sredstava potreban za isplatu penzija u 2022. godini, uključujući i redovno i vanrednog usklađivanja penzija osiguran je u budžetu FBiH za ovu godinu.
Za obilježavanje godišnjice srebreničkog genocida odobrena pomoć od 50.000 KM
Realizirajući zaključak sa 310. sjednice od 7.4.2022. godine, Vlada FBiH je donijela Odluku kojom odobrava izdvajanje 50.000 KM iz tekuće rezerve Budžeta FBiH za 2022. godinu.
Sredstva su odobrena u svrhu pružanja direktne finansijske podrške institucija iz Federacije BiH odboru za obilježavanje 11. jula 1995. godine - godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a" Srebrenica, za programske aktivnosti koje se finansiraju preko Budžeta Općine Srebrenica.
Za realizaciju ove odluke, koja stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenim novinama FBiH, zaduženi su Federalno ministarstvo finansija i Generalni sekretarijat Vlade FBiH.
Aprilske boračke naknade bit će uvećane u skladu sa izmjenama zakona, Utvrđeni koeficijenti i osnovice za obračun i isplate
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela četiri odluke koje se odnose na mjesečne naknade pripadnika boračkih populacija.
Ovim odlukama je omogućeno da aprilske naknade koje se isplaćuju 10. maja, biti uvećane kako je to utvrđeno nedavnim izmjenama zakona.
Jednom od odluka utvrđen je koeficijent 1 (jedan) za obračune i isplate mjesečnih novčanih naknada dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, za period april - decembar 2022. godine. Također, za isti period je utvrđena i osnovica za isplatu ovih mjesečnih novčanih naknada u iznosu od 730 KM.
Za implementaciju Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja u Budžetu FBiH za 2022. godinu obezbijeđeno je 17.000.000 KM.
Utvrđeni su i koeficijent 1 (jedan) za obračun i isplatu, te osnovica od 910 KM za određivanje visine mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH za period april - decembar 2022. godine (invalidnina). za obračune i isplate mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji BiH (invalidnina) za period april - decembar 2022. godine
U ovogodišnjem Budžetu FBiH je kroz tekući transfer pojedincima - za invalidnine obezbijeđeno 271.685.000 KM.
Sve četiri donesene odluke omogućavaju nastavak dosljedne primjena Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Zakona o budžetima u FBiH i Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH BiH za 2022. godinu.
Privatnim preduzećima i poduzetnicima 7.870.000 KM grant sredstava
Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, u iznosu od 7.870.000 KM. Ovaj iznos bit će korisnicima isplaćen kao bespovratna (grant) sredstva, koja se raspodjeljuju po ekonomskim kodovima i projektima utvrđenim u Programu, javnim konkursom i Pravilnikom o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede.
Ciljevi navedenog programa su jačanje konkurentnosti subjekata male privrede putem razvoja poslovne infrastrukture, a posebno kroz tehnološku modernizaciju njihovih poslovnih procesa, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete, digitalne transformacije u poslovanju, cirkularne ekonomije i poboljšanje energijske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Za tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima, biće izdvojeno ukupno 2.000.000 KM, od toga za izgradnju poduzetničkih zona predviđeno je 1.850.000 KM, te 150.000 KM za izradu dokumentacije za uspostavljanje poduzetničke zone.
Za tekuće transfere neprofitnim organizacijama namjenjeno je ukupno 200.000 KM. Od toga, 100.000 biće izdvojeno za unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, 70.000 KM za poticaj udruženjima i komorama, te 30.000 KM za poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona.
Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima biće izdvojeno ukupno 4.670.000 KM. Od toga je za poticaj opstanka tradicionalnih i starih obrta planirano 200.000 KM, za poticaj razvoja obrta i srodnih djelatnosti 710.000 KM, za poticaj novoosnovanim subjektima male privrede 970.000 KM i za jačanje konkurentnosti MSP-a 2.740.000 KM.
Sredstva iz stava subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima predstavljaju državnu pomoć male vrijednosti i dodjeljivat će se u skladu sa Uredbom o namjeni, kriterijima i uvjetima za dodjelu državne pomoći u FBiH.
Za dodjelu sredstava Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje javni konkurs za svaki projekt utvrđen Programom, izuzev projekata koji se odnose na poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona, te na subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata kroz Garancijski fond.
Za projekt poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona sredstva potpore će biti doznačena posebnom odlukom koju donosi ministar, na osnovu zahtjeva Obrtničke komore Federacije BiH, a nakon što prihvati ponuđeni program prevazilaženja ograničenja u radu kantonalnih komora.
Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata putem Garancijskog fonda, sredstva poticaja će biti doznačena korisnicima kredita po kreditno-garantnim programima Ministarstva i to po automatizmu ukoliko su uredno izmirili dotadašnje obaveze po kreditima.
Ministar imenuje komisiju za izbor korisnika sredstava, koja će sačiniti Smjernice za podnositelje projektnih prijedloga i vršiti izbor korisnika sredstava u skladu sa ovom odlukom. Rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama FBiH i na web stranici Ministarstva.
Usvojeno izvješće o izvršenju proračuna FBiH za 2021. godinu
Vlada Federacije BiH je usvojila izvješće o izvršenju Proračuna FBiH za 2021. godinu.
U 2021. godini ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje iznose 4.798,9 milijuna KM i veći su za 61,6 milijuna KM u odnosu na ostvarenje 2020. godine, a manji za 12 posto u odnosu na planirano prošlogodišnjim Proračunom Federacije BiH. Od ukupno ostvarenih prihoda, primitaka i financiranja, prihodi od poreza ostvareni su u iznosu od 3.867,63 milijuna KM, što je 80,6 posto ukupno ostvarenih.
Neporezni prihodi su ostvareni u iznosu od 461,75 milijuna KM, što je 9,62 posto ukupno ostvarenih prihoda, primitaka i financiranja, a primljeni tekući transferi 3,22 milijuna KM, što je 0,07 posto ukupno ostvarenih prihoda, primitaka i financiranja, dok su prihodi po osnovi financiranja proračuna ostvareni u iznosu od 466,30 milijuna KM, sa udjelom od 9,71 posto u ukupnom ostvarenim prihodima, primicima i financiranju.
Ukupno obračunati rashodi i izdaci za izvještajno razdoblje iznose 4.765,6 milijuna KM, što je 87 posto u odnosu na planirani Proračun Federacije BiH za 2021. godinu. Rashodi i izdaci na gotovinskoj osnovi iznose 4.551,6 milijuna KM, što je 96 posto ukupno obračunatih. Na rashodovnoj strani je najveći iznos sredstava od 2.898,5 milijuna KM utrošen na socijalna davanja.
Najveća izdvajanja po osnovi tekućih transfera i drugih tekućih rashoda odnose se na redovne mjesečne transfere. Riječ je o isplati mirovina (2.319,9 milijuna KM), doprinosima za zdravstveno osiguranje na teret mirovina (27,1 milijun KM), naknadama za fizičku onesposobljenost (2,3 milijuna KM) i za pogrebne troškove (7,5 milijuna KM). Tu su i naknade za civilne žrtve rata (23,7 milijuna KM), vojne (259,4 milijuna KM) i civilne (135,2 milijuna KM) invalidnine, te transferi za implementaciju Zakona o pravima razvojačenih branitelja - novčana egzistencijalna naknada (42,5 milijuna KM) te Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih odličja (15 milijuna KM).
Također je na ime transfera za raseljena i izbjegla lica izdvojeno 22,4 milijuna KM i za Federalni zavod za zapošljavanje (iz sredstava IBRD-a za projekt zapošljavanja) 10.000.000 KM.
Uz ova sredstva je, kao pomoć nižim razinama, dodijeljeno 200 milijuna KM na ime financijske pomoći proračunima kantona za provedbu strukturalnih reformi i prevladavanje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-19, kao i za infrastrukturne projekte. Također, na ime dodjele financijske pomoći proračunima općina i gradova za sanaciju posljedica pandemije i za financiranje i sufinanciranje projekata, zahtjeva i inicijativa koji u jedinicama lokalne samouprave dodijeljeno je 10.000.000 KM.
Što se tiče transfera za zdravstvo, ukupno su izdvojena sredstva u iznosu od 92,2 milijuna KM od čega se na Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH odnosi 28,5 milijuna KM, za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH (bolnice, domovi zdravlja, klinički centri) 60 milijuna KM, na Zavod za transfuzijsku medicinu 1,1 milijun KM, za proces cijepljena raseljenih osoba dva milijuna KM.
Transfer neprofitnim organizacijama je prošle godine iznosio 19,6 milijuna KM, što je veće za 13 posto u odnosu na planirano i za 23 posto u odnosu na izvršenje u 2020. godini.
Subvencije javnim poduzećima, iznosile su 46,2 milijuna KM, a privatnim poduzećima i poduzetnicima 184,2 milijuna KM.
Od ukupno dodijeljenih 88,6 milijuna KM Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po osnovi subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima realizirana sredstva se odnose na subvencije za mlijeko i duhan od 39,51 milijun KM, podsticaje za poljoprivredu od 30,98 milijuna KM, poticaj za veterinarstvo od 2,35 milijuna KM, te na poticaj za projekte u poljoprivredi 15,73 milijuna KM za ruralni razvoj i strukturne mjere.
Na dan 31.12.2021., nakon zatvaranja poslovnih knjiga svih proračunskih korisnika i provedbe poslovnih procedura za zatvaranje fiskalne godine, akumulirani suficit iznosio je 281,70 milijuna KM.
Konsolidirani pregled prošlogodišnjeg ostvarenja javnih prihoda
Federalna vlada je prihvatila konsolidirani pregled ostvarenja javnih prihoda u FBiH za 2021. godinu, s tabelarnim pregledom ostvarenih i raspoređenih javnih prihoda 2021/2020.
Kako je u ovom dokumentu navedeno, nakon pada u 2020. godini, usljed globalnog usporavanja ekonomske aktivnosti, naplata javnih prihoda je u 2021. godini zabilježila ponovnu uspostavu pozitivnog trenda. Tako, ukupan nivo naplaćenih javnih prihoda u FBiH u 2021. godini iznosi nešto više od 9.948 miliona KM i veći je za 13 posto u odnosu na ostvarenje iz 2020. U poređenju s predpandemijskom 2019. godinom, koja je bilježila rekordnu naplatu, ukupno ostvarenje prihoda u 2021. godini veće je za 5,76 posto ili za 541,9 miliona KM.
U strukturi navedenog, ukupna naplata poreznih prihoda lani je iznosila 4.766,9 miliona KM i bila veća za 722 miliona KM. Ukupni prihodi po osnovu obaveznih socijalnih doprinosa naplaćeni su iznosu od 3.903,9 miliona KM, što je za 7,2 posto više u odnosu na 2020. godinu, dok su ukupni neporezni prihodi ostvareni sa 1.277,3 miliona KM, što je za 160,6 miliona KM više u poređenju s prethodnom godinom.
Kada je riječ o indirektnim porezima, prošle godine je na Jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje ukupno prikupljeno 8.037,5 miliona KM, što je za 1.172,3 miliona KM više u odnosu na prethoclnu godinu. Federaciji BiH je iz tekuće raspodjele pripao iznos od 3.566,4 miliona KM, koji je veći za 570,4 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Nadalje, Federaciji BiH je, shodno odlukama usvojenim Upravnog odbora UIO, tokom 2021. godine od strane Republike Srpske uplaćen dodatni iznos od 6,1 miliona KM po osnovu drugog privremenog poravnanja između entiteta za raspodjele izvršene u prethodnoj godini.
Ukupan nivo uplaćenih prihoda po osnovu obaveznih socijalnih doprinosa u 2021. godini je u FBiH lani iznosio 3.903,9 miliona KM i veći je za 7,2 posto nego godinu ranije. Od toga se na doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje odnosi 2.180,3 miliona KM (povećanje za 157,6 miliona KM), na doprinose za zdravstveno osiguranje 1.544,6 miliona KM (povećanje 94 miliona KM), a na doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 178,9 miliona KM (povećanje za 10,8 miliona KM u odnosu na 2020. godinu).
Saglasnost za provođenje sveobuhvatne procjene uticaja propisa na oblast vodnih usluga
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donijela Odluku o davanju saglasnosti za provođenje sveobuhvatne procjene uticaja propisa za oblast vodnih usluga. Riječ je o jednoj je od aktivnosti predviđenih Odlukom o usvajanju Programa za unapređenje vodnih usluga u FBiH i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške.
Ova procjena treba ponuditi odgovore koji se odnose na odabir najbolje opcije za regulisanje ključnih pitanja u oblasti vodnih usluga u FBiH, uključujući i unapređenje postojećih ili izradu novih propisa.
Uspješna reforma sektora voda zahtijeva usklađen regulatorni i funkcionalan institucionalni okvir (putem reorganizacije postojećih ili uspostave novih struktura), kao i kontrolisane finansijske tokove. S obzirom na kompleksnost procesa, u ovoj reformi učestvuju nadležna ministarstva za oblast vodoprivrede, komunalnih usluga, kao i druge institucije, svi u skladu sa svojim nadležnostima.
Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva, uz podršku međunarodnih razvojnih partnera (DEU u BiH, Svjetska banka, EBRD, EIB, UNDP, ambasade Švedske i Švicarske) provode reformu sektora voda, s ciljem unapređenja i održivosti vodno-komunalnog sektora i modernizacije javnih komunalnih preduzeća, te uspostavljanja ekonomske cijene vodnih tarifa. Reforma sektora je neophodna kako bi bila osigurana realizacija kreditnih i grant sredstva za kapitalne infrastrukturne projekte u sektoru vodno-komunalnih usluga, kako ne ne bi zaostajao na putu EU integracija.
Proces sveobuhvatne procjene uticaja propisa za oblast vodnih usluga provest će Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uz tehničku pomoć Projekta općinskog okolišnog upravljanja (MEG 2), koji zajednički finansiraju vlade Švicarske, Švedske i Češke Republike, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.
Odluka o pravu služnosti na Sarajevskoj obilaznici, dionica Vlakovo - Mostarsko raskršće
Vlada Federacije BiH donijela je odluku o osnivanju prava služnosti na dijelu zemljišta koje je eksproprisano u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podružnica Elektrodistribucija Sarajevo, a radi izmještanja i zaštite elektroenergetskih objekata na Sarajevskoj obilaznici, na dionici LOT 3B Vlakovo - Mostarsko raskršće.
Donošenje ove odluke bilo je neophodno kako bi Elektroprivreda BiH mogla nesmetano koristiti pristup navedenim parcelama. Uknjižba prava služnosti biće izvršena kod nadležnog općinskog suda, a Elektroprivreda BiH, podružnica Elektrodistribucija Sarajevo, oslobađena je plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti.
U obrazloženju Odluke, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je navelo da je ranijim odlukama Vlade Federacije BiH utvrđen javni interes za izgradnju dijela Sarajevske obilaznice na dionici LOT 3B Butila - Vlakovo - Mostarsko raskršće. Korisnik eksproprijacije je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, koje će osigurati sredstva za provođenje ove odluke.
Za sufinansiranje projekta suzbijanja ambrozije 120.000 KM
Vlada Federacije BiH se upoznala sa informacijom Federalnog ministarstva okoliša i turizma o potrebi finansiranja projekta “Suzbijanje ambrozije”.
Vlada je zaključkom zadužila Fond za zaštitu okoliša FBiH da, po hitnom postupku, ovaj projekt, koji će realizovati Resursni centar za okoliš (REC BiH), sufinansira sa 120.000 KM.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaduženo je da dostavi Fondu kompletno razrađen prijedlog projekta “Suzbijanje ambrozije”, kao i da pratiti njegovu realizaciju, te da Vladi Federacije BiH dostavi informaciju o realizovanim aktivnostima projekta.
U informaciji je, između ostalog, navedeno da je BiH potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti i Protokola o biološkoj sigurnosti, koji se bave problemom invazivnih vrsta, a kojima se obavezala da će planovima i ciljevima raditi na njihovom suzbijanju. Također, kao potencijalna članica Evropske unije, BiH treba da ispuni uslove vezane za razvijanje strategije i nacionalnih programa zaštite od invazivnih vrsta.
Ministarstvo je u informaciji naglasilo i da je prema informacijama s terena evidentno veće širenje ambrozije, što u kombinaciji s klimatskim promjenama i koronavirusom, izaziva zdravstvene probleme koji mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. Stoga je potrebno alarmirati javnost i djelovati na terenu, te zaštititi najranjiviju populaciju stanovništva, djecu i starije osobe koji su najpodložniji ovoj infekcijskoj kombinaciji.
S ciljem zaštite zdravlja ljudi, ambroziju je potrebno uništavati mehanički, odnosno uklanjati i spaljivati cijele biljke s korijenom, a s prethodno poduzetim mjerama sprečavanja opasnosti od otvorenog požara.
Prihvaćen prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti dva člana Zakona o državljanstvu BiH
Vlada FBiH je prihvatila prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova za pokretanje ocjene ustavnosti člana 14. Zakona o državljanstvu BiH - Službeni prečišćeni tekst, odnosno odredbe člana 7. Zakona o izmjenama i dopunama ovog zakona.
Konstatirano je da Parlamentarna skupština BiH, te ministarstva civilnih i vanjskih poslova BiH nisu prihvatili prijedloge Vlade FBiH od 14.1.2021., 4.11.2021. i 2.12.2021. godine.
Vlada je predložila da neko od ovlašenih predlagača iz člana V13.a) Ustava BiH pokrene pitanje ocjene ustavnosti člana 14. Zakona o državljanstvu BiH - Službeni prečišćeni tekst odredbe člana 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH sa odredbama Ustava BiH. Materijal potreban za pokretanje pitanja ocjene ustavnosti će ovlaštenom predlagaču uime Federacije BiH dati Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.
U prijedlogu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova za pokretanje ocjene ustavnosti je navedeno da je Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH aktom od 16.11.2021. godine obavijestio Vladu FBiH da zahtjev za autentično tumačenje člana 14. nıje upućen u dalju parlamentarnu proceduru. Ministarstvo civilnih poslova BiH je Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH dostavilo informaciju 16.11.2021. godine, u kojoj to ministarstvo navodi razloge zbog kojih neće pokretnuti procedure za izmjenu člana 14. Zakona o državljanstvu BiH na način kako je to utvrđeno u zaključcima Federalne vlade.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je aktom od 22.12.2021. godine obavijestilo Vladu FBiH o razlozima zbog kojih država Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti da poduzme iz svoje nadležnosti aktivnosti na zaključivanju bilateralnih sporazuma o dvojnom državIjanstvu s državama u kojima živi najveći broj bivših državljana BiH (Kraljevina Danska, Kraljevina Norveška, Republika Češka, Luksemburg i dr.), kako se prilikom podnošenja zahtjeva za povrat matičnog državljanstva ne bi morali odricati od, u međuvremenu stečenog, stranog državljanstva.
Prihvaćena informacija o programu Fiscalis
Prihvativši informaciju o programu Fiscalis, Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo finansija da učestvuje u postupku pristupanja Bosne i Hercegovine ovom programu, u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
U informaciji je navedeno da je Opća uprava za poreze i carinsku uniju Evropske komisije (TAXUD) dostavila nadležnim organima poziv za pristupanje Bosne i Hercegovine novom programu Fiscalis (2021-2027), zajedno s Nacrtom sporazuma koji će omogućiti našoj zemlji da produži sudjelovanje u narednoj generaciji ovoga pograma. Kako bi BiH bilo omogućeno da sudjeluje u programu Fiscalis potrebno je potpisati sporazum s Evropskom komisijom, koji treba proći proces ratifikacije prije stupanja na snagu.
Program Fiscalis ustanovljen je uredbom Evropskog parlamenta i Vijeća od 28. maja 2021. godine, a odnosi se na saradnju u području oporezivanja i predstavlja nastavak programa Fiscalis 2020 koji je uspješno implementiran od 2014. do 2020. godine.
Opći ciljevi Programa su pružanje podrške poreznim organima i oporezivanju s ciljem poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta, poticanja konkurentnosti EU i poštenog tržišnoga natjecanja, zatim zaštite finansijskih i privrednih interesa Unije i njenih članica (između ostalog, od poreznih prevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza), te poboljšanja prikupljanja poreza.
Ostale odluke i zaključci
Vlada Federacije BiH je, u skladu sa Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, donijela Odluku o davanju saglasnost za izdvajanje sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 52.886,13 KM, za subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja poslovnim subjektima za razliku za april, maj i juni 2020. godine.
Donesena je Uredba koja uređuje način korištenja naziva Vlade Federacije BiH u projektima koji se u potpunosti ili djelimično finansiraju sredstvima iz Budžeta FBiH, sredstvima privrednih društava sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH, te sredstvima pravnih osoba koje su osnovale FBiH i Vlada FBiH.
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, donijela izmjene i dopune Uredbe o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš.
Usvojena je Komunikacijska strategija reforme javne uprave, te Akcioni plan za implementaciju ove strategije u procesu reforme javne uprave u periodu 2021-2022. godina.
Vlada se upoznala sa informacijom o realizaciji zaključka Vlade FBiH za prvi kvartal 2022. godine.
Prihvaćena je informacija Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova o korištenju hangara koji se nalazi u sastavu JP Međunarodni aerodrom Sarajevo od strane Specijalne jedinice Federalne uprave policije.
Na sjednici Vlada FBiH je usvojila izvještaj o radu Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2021. godinu.
Također, prihvaćen je izvještaj o prošlogodišnjem radu Agencije za reviziju privatizacije FBiH, a Vlada se upoznala i sa izvještajem o radu Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2021. godinu.
Prihvaćena je i informacija Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o izvještajima o radu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH za prošlu godinu.
Kadrovska rješenja
Vlada FBiH je razriješila dužnosti dosadašnje članove upravnih i nadzornih odbora više zdravstvenih odbora u Federaciji BiH, te imenovala nove.
Na period od četiri godine imenovala je članove Nadzornog odbora Zavoda za javno zdravstvo FBiH u sastavu Ludvig Letica (predsjednik), Arif Velić i Sanjin Musa (članovi). Na isti period, imenovani su i članovi Upravnog odbora ovog zavoda u sastavu Mirza Terzo (predsjednik), Marina Bera, Lejla Pašović Kovač, Slađana Šarac i Adnana Maksumić (članovi).
Također, na period od četiri godine, su imenovani i članovi Nadzornog odbora Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH i to Jadranka Knežević (predsjednica), Mevlida Paldum i Sanela Dostović-Halilović (članovi). Imenovani su i članovi Upravnog odbora ovog zavoda i to Dženana Bešlija (predsjednica), Anamarija Magazinović, Ivana Talić, Lejla Rožajac i Elma Ćatović Baralija (članovi), na period od četiri godine.
Vlada FBiH je, na period od četiri godine, imenovala članove upravnih odbora Univerzitetsko kliničkog centra Sarajevo i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Tako je Jasmin Kapetanović imenovan za predsjednika Upravnog odbora KCUS-a, a Lejla Brčić, Ernela Eminović, Muvedeta Butmir-Ćedić, Ajdin Zulić, Diana Štimjanin - Koldžo, Nusret Popović, Mladen Čuturić, Amra Karić i Josip Nikolić za članove.
Za članove Upravnog odbora Sveučilišne kliničke bolnice Mostar imenovani su Miro Leventić (predsjednik), Zvonko Landeka, Edin Obradović, Vedran Marčinko, Vesna Brkić, Senada Vujica, Fila Raguž, Ružica Biloš, Snježana Marić i Nedžad Jusić (članovi).
Vlada FBiH je imenovala i privremeni Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla, na period do tri mjeseca, u sastavu Emir Softić (predsjednik), Adnan Muslimović, Dževad Ahmetović, Adnan Behram, Azra Gutić-Hodžić, Tomislav Marić i Jasmin Osmančević.
Razriješeni su vršioci dužnosti predsjednika i članova Nadzornog odbora J.P. Filmski Centar Sarajevo, d.o.o. Za nove vršioce dužnosti su, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, imenovani Ante Batarilo (predsjednik), te Izet Bajrović i Adnan Džindo (članovi).
Za učešće u radu i odlučivanju na Skupštini JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Vlada je opunomoćila Jasminu Pašić.
IZVOR: Vebsajt Vlade FBiH, 21.04.2022.
Naslov: Redakcija