Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su okončali raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je, obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, da je javnost imala aktivno učešće, te da su održane javne rasprave nakon što je u Narodnoj skupštini usvojen Nacrt ovog zakona.
“Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave. Time je potvrđena maksimalna posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene naslove i tekstove se pokušala napraviti slika da Vlada Republike Srpske ignoriše mišljenje javnog mnjenja te da se njime pogoduje pojedincima. Takve dezinformacije su doprinijele zbunjenosti javnosti i netačnoj slici”, rekao je Bukejlović.
On je rekao da ovaj zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.
Govoreći o razlozima za donošenje ovog zakona, Bukejlović je podsjetio da je Fondacija “Udružene žene” dostavila inicijativu u vezi sa uvođenjem krivičnog djela polno uznemiravanje, zatim da je Republičko javno tužilaštvo iniciralo izmjene i dopune u vezi sa krivičnim djelom krađa energije i prirodnog gasa, kao i da je bilo neophodno regulisati upotrebu interneta i društvenih mreža...
Govoreći o odredbama protiv ugleda i časti, ministar Bukejlović je podvukao da se vodilo računa o Ustavu Republike Srpske gdje je propisano da su lični integritet, čast i dostojanstvo nepovredivi, kao i o evropskim konvencijama o zaštiti ličnog i porodičnog života.
Bukejlović je istakao da je dekriminalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivičnopravna zaštita za klevete.
“Iznošenje neistina i izlaganje poruzi je prevršilo svaku normu društveno prihvatljivog ponašanja. Sloboda izražavanja je ograničena drugim pravima i ne smije se zloupotrebljavati. Čast i ugled ne mogu se staviti na niže mjesto na ljestvici u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.
Naslov: Redakcija