U Banjoj Luci je 16. decembra 2016. godine, održana 2. sjednica Komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske.
Na sjednici je usvojen Izvještaj o do sada realizovanim mjerama iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2013. do 2017. godine. Realizovane mjere i aktivnosti se odnose na sprečavanje sukoba interesa u institucijama u Republici Srpskoj, jačanje integriteta u javnom sektoru, zaštitu prijavljivača koruptivnog ponašanja, sprečavanje i prevenciju korupcije po oblastima koje su se u praksi pokazale kao rizične na korupciju.
Izvještaj obuhvata i pregled realizovanih mjera za sprečevanje i suzbijanje korupcije u unutrašnjim poslovima i pravosudnim insitucijama, te mjera sa ciljem ostvarivanja bolje saradnje sa nevladinim sektorom, medijima i drugim organizacijama.
Komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije u RS je na sjednici razmotrila Statističke podatke o radu Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaštava i sudova u RS u periodu od 2008. do oktobra 2016. godine, po krivičnim djelima sa koruptivnim obilježjima.
Na Komisiji je predstavljen Statistički prikaz prijava sumnje na korupciju i drugih nepravilnosti u radu svih ministarstava i republičkih uprava i upravnih organizacija, upućenih od strane građana putem APK aplikacije, koje su zaprimljene u periodu od 01. septembra 2014. do 16. decembra 2016. godine. U navedenom periodu ukupno je zaprimljeno 188 prijava, od kojih je 16 osnovano i 10 djelimično osnovano, 58 neosnovanih i 37 prijava u kojima navodi prijave nisu potvrđeni.
Komisija je usvojila Odluku o određivanju subjekata koji su obavezni da izrade i usvoje plan integriteta, u skladu sa Pravilima za izradu, uvođenje i sprovođenje planova integriteta u RS. Na listi obveznika se nalaze sve institucije i javni sektor u RS, koji su raspoređeni prema prioritetima.
Ministarstvo pravde RS je Komisiji predstavilo nacrte novog Krivičnog zakonika RS i Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u RS, čiji je cilj obezbjeđenje efikasnog mehanizma zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju. Prijavilac će ovim Zakonom moći da izabere na koji način će izvršiti prijavu i na osnovu toga koji vid zaštite želi.
Internom prijavom prijavilac će moći da obavijesti odgovorno lice o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija, na radu ili u vezi sa radom subjekta kojim odgovorno lice rukovodi.
Eksternom prijavom prijavilac će moći da obavještava organe unutrašnjih poslova, tužilaštvo ili organizacije civilnog društva, koje se bave zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija.
Obavještenjem javnosti prijavilac će istupom u javnost, putem medija, upotrebom društvenih mreža na internetu ili na drugi način, moći da obavještava javnost o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je izvršena ili planirana korupcija.