Kako bi ubrzala prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, Evropska komisija želi raditi na jačanju ekonomskih integracija, što bi ubrzalo i olakšalo put ka članstvu.
Iako ova ideja nije nova, nakon početka rata u Ukrajini i njenog zahtjeva da se ubrza njen put ka EU, u briselskim političkim krugovima se sve više na zapadni Balkan gleda kao na strateško područje u odnosu na ruski uticaj, zbog čega se sve glasnije razmišlja kako "namamiti" region da se što više okrene ka Briselu.
S tim u vezi sve je realnija opcija da bi BiH do kraja godine mogla dobiti status kandidata, a da EU dodatno pritisne domaće političke faktore da se posvete reformama na evropskom putu.
Evropska inicijativa za stabilnost iz Berlina već neko vrijeme zagovara model pristupanja po uzoru na evropski put Austrije, Finske i Švedske početkom devedesetih. Te zemlje su prvo ušle u zajedničko evropsko ekonomsko tržište, dok su paralelno ispunjavale obaveze prema EU. Iako su ove zemlje i po strukturi i po ekonomskom napretku dosta drugačije od zemalja na zapadnom Balkanu, vjeruje se da bi ekonomske integracije mogle ubrzati i olakšati sprovođenje reformi.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za "Nezavisne" kaže da bi članstvo regiona u jedinstvenom tržištu bio konkretan, jasan i vrijedan međukorak za region, koji, kako ističe, u svjetlu dešavanja u Ukrajini postaje još važniji.
"Radi se o nečemu što bi preokrenulo razvojne trendove u regionu i još dublje bi integrisalo region u EU. I to je nešto već isprobano i funkcioniralo je u prošlosti. Da pojednostavim, jedinstveno tržište EU proširilo bi se na region. To znači da bi javna uprava, inspekcije, policije, tuzilaštva i sudovi u Banjaluci, Nišu i Ulcinju morali braniti pravila jedinstvenog tržišta na isti način kao što se to danas radi u Berlinu, Bratislavi ili Talinu. Zauzvrat, privreda i građani u regionu svoj bi razvoj mogli bazirati na tome da su dio najbogatijeg i najrazvijenijeg tržišta na svijetu, a uživali bi u pogodnostima slobode kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, od mogućnosti da studirate bilo gdje u EU pod uslovima i za cijenu kao građani EU, do toga da sok proizveden u Banjaluci bez ikakvih prepreka može da se nađe na policama u Stokholmu", naglašava on.
Ističe da je uslov za ovo finansijska podrška od strane EU, a po njegovoj procjeni na period od pet do deset godina sve zemlje regiona mogle bi biti dio jedinstvenog tržišta EU.
Da EU već kreće u ozbiljniji angažman u našem regionu, svjedoči i zjava Žozefa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, koji je u posjeti našem regionu. On je u Skoplju izjavio da je, kako ju je on nazvao, ruska agresija u Ukrajini, krajnji trenutak da se oživi proces proširenja i najavio tješnju saradnju i na bezbjednosnom planu između EU i regiona. On je takođe izjavio da će evropski put Sjeverne Makedonije, koji je blokiran krivicom EU, uskoro biti nastavljen.
Da su ekonomske integracije važan dio plana približavanja EU, smatraju i SAD, čiji je specijalni izaslanik za region Gabrijel Eskobar rekao da ta zemlja podržava inicijativu "Otvoreni Balkan" kao vid ekonomske integracije regiona i kao prvi korak ka pristupu zajedničkom evropskom tržištu.
Faris Kočan, slovenački ekspert za proširenje i zapadni Balkan, smatra da je "Otvoreni Balkan" dobar način da se ojačaju evropske integracije u regionu.
"Već godinu dana ili možda još malo više se priča o 'Otvorenom Balkanu' kao regionalnoj inicijativi s potencijalom ekonomske integracije regiona po pravilima EU za lakšu integraciju zemlja. Po mojoj procjeni je realno da EU podrži tu inicijativu i veže projekte s regionalnim karakterom na učestvovanje u toj inicijativi. Ima puno argumenata da je prvenstveno potrebna ekonomska integracija, koja dovodi onda do političke i društvene integracije", rekao je on.