Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izrazio je zadovoljstvo nakon što su na sjednici Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojeni Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi i Zakon o poticanju razvoja male privrede.
Ministar Mijatović je kazao da će se Zakonom o poduzetničkoj infrastrukturi prvi put urediti institucionalni okvir poduzetničke infrastrukture, odnosno uspostaviti svi oblici poduzetničke infrastrukture.
Također, primjenom ovog zakona bit će uspostavljen registar poduzetničke infrastrukture, kao i sistem podrške za unapređenje poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH.
- Budući da do sada nije postojao ovakav zakon, izrađen je potpuno novi zakonski propis kojim se stvara pravni temelj koji će omogućiti svim nivoima vlasti u Federaciji BiH sistemski pristup u planiranju razvoja poduzetničke infrastrukture, ali i cjelokupnog poslovnog okruženja u Federaciji BiH. Poduzetničke zone su najzastupljeniji i najznačajniji oblik poduzetničke infrastrukture u Federaciji. Ključne koristi od uspostave poslovnih zona imat će lokalne vlasti kroz brži ekonomski razvoj, efikasniji instrument privlačenja investitora, punjenje općinskog/gradskog budžeta, te sprečavanje devastacije urbanog prostora – rekao je ministar Mijatović.
Ministar je pojasnio da će stupanjem na snagu ovog zakona poduzetnici dobiti “infrastrukturno uređen prostor po povoljnim cijenama i mogućnost bržeg rasta i razvoja”, kao i da su njime precizirane faze uspostavljanja poduzetničkih zona, što će doprinijeti jedinstvenom pristupu uspostave poduzetničkih zona u praksi, te jasno utvrditi provedbu neophodnih koraka.
- Propisali smo kategorizaciju poduzetničkih zona prema veličini ukupne površine, prema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar zone i prema stupnju aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone, ali je jasno regulirana i oblast upravljanja poduzetničkim zonama - rekao je ministar Mijatović.
Dodao je će Zakonom biti uspostavljen registar poduzetničke infrastrukture kao integrirane elektronske baze podataka subjekata poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, a s ciljem izgradnje javno dostupnog i transparentnog sistema poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, ali i korištenja podrški za poduzetničku infrastrukturu.
- Sistem podrške za unapređenje poduzetničke infrastrukture koga je, također, regulirao ovaj zakon, bit će usmjeren na unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija fokusirajući se na unapređenje uvjeta poduzetničke infrastrukture za privlačenje domaćih i stranih investicija, kreiranje povoljnog poslovnog okruženja za pametnu industriju. Fokus je i na poticanju poduzetništva novih tehnologija i zelenog poduzetništva, jačanju konkurentnosti subjekata poduzetničke infrastrukture, povećanje broja zaposlenih i broja poslovnih subjekata, te poticanje internacionalizacije poslovanja – naveo je ministar Mijatović.
Federalni ministar je također je pojasnio i značaj usvojenog Zakona o poticanju male privrede istakavši da je glavni cilj ovog zakona stvaranje poslovnog okruženja koje će povoljno uticati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede, te njihovo stabilno i uspješno poslovanje.
- Rješenja sadržana u Zakonu o poticanju razvoja male privrede imaju za cilj da značajno doprinesu razvoju male privrede, povećanju stope otvaranja novih produktivnih radnih mjesta, povećanju potencijala za privlačenje sredstava iz EU fondova i drugih donatorskih fondova, kao i povećanju učinkovitosti sistema male privrede - kazao je ministar Mijatović.
Ministar je dodao da ovaj zakon predviđa uslove i način donošenja strategije razvoja male privrede, donošenje akcionog plana, program poticaja, kao i osnivanje Vijeća za poticanje razvoja male privrede.
- To savjetodavno tijelo imat će zadatak da promoviše značaj i principe poticanja razvoja male privrede i podstiče njihovu realizaciju, analizira rezultate poticajne politike, te podstiče aktivnosti na unapređivanju saradnje između privatnog i javnog sektora u oblasti male privrede – rekao je ministar Mijatović.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić potvrdio je da će izmjene i dopune Zakona o izvršenju kaznenih sankcija, koje je usvojio Dom naroda Parlamenta FBiH, stupiti na snagu osmog dana od objave u Službenim novinama FBiH. To znači da je propisan pravni osnov kojim se uvodi mogućnost informatičkog sistema obrade podataka u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji BiH.
- Obzirom na ulogu nadležnog Federalnog ministarstva pravde u pogledu praćenja i nadzora nad izvršenjem kaznenih sankcija u FBiH, cjelokupan informatički sustav izvršenja kaznenih sankcija treba se zasnivati na međusobnoj povezanosti resornog ministarstva pravde i svih kazneno-popravnih zavoda u Federaciji, kao i Odgojno-popravnog doma u Orašju - kazao je ministar Škobić.
Također, navodi da je nužno ostvariti suradnju sa nadležnim policijskim agencijama i drugim institucijama jer sama "elektronska razmjena podataka skraćuje vrijeme provjere i slanja informacije".
- Navedeno uvođenje savremenog informatičkog sustava u proces izvršenja kaznenih sankcija podržano je aktivnostima Vijeća Evrope u okviru projekta uvođenja IPMIS-a, integralni informatički sustav za upravljanje u zatvorima u kojem djeluje Ministarstvo pravde BiH, Federalno ministarstvo pravde i Ministarstvo pravde RS. U okviru ovog projekta izvršena je tehnička specifikacija za nabavku opreme i izradu software-a u ožujku 2019. godine. Tokom projekta donirana je i informatička oprema u KPZ Zenica i KPZ Mostar, kao i server koji je smješten u Federalnom ministarstvu pravde - podsjetio je ministar Škobić.
Primjenom izmjena i dopuna, prema riječima federalnog ministra, vrši se intervencija u članku 137. Zakona, kojim je propisano da osobe koje se primaju na rad u službu osiguranja kao pripravnici moraju ispunjavati i posebne uvjete, odnosno da su regulirali vojnu obvezu, da nisu stariji od 25 godina i da su završili školu koja daje srednje obrazovanje. S tim u vezi, ministar je istaknuo da je očito kako su ovi standardi prevaziđeni s obzirom na to da je vojna obveza ukinuta. Dodao je i da se u praksi pokazalo da je dobna granica od 25 godina za prijem u zatvorsku policijsku stražu ograničavajući faktor i značajno utiče na ionako mali broj prijava na oglas za zatvorske policajce-stražare.
- Naime, u svim kazneno-popravnim zavodima u Federaciji nedostaje zatvorske policije zbog nezainteresovanosti mlade populacije za rad na poslovima straže. Zato smo kroz izmjene i dopune predložili da se dobna granica pomjeri za prijem pripravnika zatvorske policije - straže jer bi se time povećao broj zainteresovanih, broj prijava, pojačala konkurencija i omogućio kvalitetan izbor kandidata – kazao je ministar Škobić.
Dodao je da je ovim zakonskim izmjenama i dopunama bilo nužno pristupiti budući da su poslovi izvršenja kaznenih sankcija poslovi od posebnog interesa za Federaciju, a težište ovih poslova je na službi osiguranja i službi za tretman i odgoj osuđenih osoba.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pozdravio je usvajanje Zakona o dopunama Zakona o radu na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je saopćeno da se ovim zakonom omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
- Usvajanje ovih dopuna Zakona o radu predstavlja značajan korak ka poboljšanju radnih uslova za studente. Smatramo da ovaj propis ima mnogostruke efekte, posebno kada je tržište rada u pitanju. Ovo je, između ostalih, bila inicijativa poslodavaca. Dopune Zakona o radu će omogućiti i poslodavcima i studentima da direktno potpišu ugovor o obavljanju povremeno-privremenih poslova – rekao je ministar Delić.
U saopćenju Ministarstva pojašnjavaju da se radi o sezonskim poslovima za koje nisu sistematizovana radna mjesta kod samog poslodavca, te da će iz studentske perspektive to omogućiti da steknu određena radna iskustva, obezbijede određenu finansijsku korist, dok će poslodavcima omogućiti da dođu do radne snage za ove poslove, posebno u sezoni i mjestima gdje su sezonski poslovi izraženi.
- Ovo se posebno odnosi na ljetni period kada imamo povećan dolazak turista u Federaciju BiH i kada su redovni studenti na raspustu. Ove dopune će svakako olakšati i roditeljima iz manjih sredina koji šalju studente da studiraju u univerzitetskim gradovima. Mi svi znamo da studenti, pa čak i učenici rade, ali na crno. Ovo je jedinstven alat kako da studenti legitimno i legalno dobiju ugovor o povremeno-privremenim poslovima – kazao je ministar Delić.
Također je naglasio da su danas usvojene dopune Zakona rezultat inicijativa i konstruktivnog dijaloga sa svim relevantnim sudionicima, te da će Ministarstvo nastaviti s unapređenje politika koje će poboljšati prava i položaj svih radnika, uključujući i studente koji se zapošljavaju prema novim odredbama Zakona o radu, a sve do donošenja “lex specialis” zakona koji se tiče studenata koji je u nadležnosti obrazovanja.
- Podsjećamo, radi se o minimalnim dopunama Zakona koje tretiraju obavljanje privremenih i povremenih poslova gdje se može zaključiti ugovor obavljanju privremenih i povremenih poslova sa studentom, odnosno sa licem upisanim na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studije pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove u skladu sa propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u BiH, odnosno Federaciji BiH. Ugovor sa studentima može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi sa povećanim rizikom u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, te sezonski i pomoćni poslovi sa punim ili nepunim radnim vremenom. Ugovor sa jednim studentom se može zaključiti najviše dva puta u toku jedne godine i to najduže 180 dana u toku jedne kalendarske godine – saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene Zakona o kontroli cijena, kojima se povećavaju iznosi kazni za prekršitelje odredbi ovog Zakona.
Savjetnik federalnog ministra trgovine Jasmin Kadić kazao je da su kazne povećane s ciljem preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce Zakona.
- Dosadašnji iznos kazni je mali i stimulativan jer se u praksi pokazalo da se velikim trgovcima isplatilo više plaćanje do sada niskih kazni. Naime, stupanjem na snagu ovih izmjena pravno lice će, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna je 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM – istakao je Kadić.
Naglašava da će se primjenom ovog zakonskog rješenja nastojati postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena.
- Izmjene su predložene jer je Zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine, a izmjene 2008. i propisane kazne za prekršitelje ovog Zakona su minimalne i nisu davale rezultate - naveo je Kadić.
Mjere neposredne kontrole cijena, koje su propisane Zakonom o kontroli cijena od izuzetne su važnosti za funkcioniranje države posebno u vrijeme elementarnih nepogoda, nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva i rastuće inflacije.
Ovom prilikom, Kadić je podsjetio da Federalno ministarstvo trgovine radi na izradi potpuno novog Zakona o kontroli cijena.
IZVOR: Vebsajt Vlade FBiH i BHRT, 16.05.2024.
Naslov: Redakcija