Od primene reformskog Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016 i 66/2018 - dalje: Zakon) u Republici Srpskoj prošlo je nešto više od tri godine, a već je najavljeno da se mora menjati.
Premijer RS Radovan Višković rekao je da su izmjene Zakona u planu za ovu godinu i da će Vlada prihvatiti rešenje koje ponude sindikat i poslodavci.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković ističe da su izmjene Zakona dogovorene i Memorandumom koji su još 2017. godine potpisali predstavnici Vlade RS i Savez sindikata RS. On otkriva da je Savez sindikata uradio detaljnu analizu svih članova Zakona i da imaju predloge šta treba da se mjenja.
– Od kada se ovaj Zakon primenjuje, od januara 2016. godine, mi nemamo opšti kolektivni ugovor niti kolektivne ugovore u privredi. To je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se Zakon mora mjenjati – kaže Stanković.
Navodi da je Savez sindikata RS od Vlade tražio da se sa izmjenama Zakona ide u tri pravca. Prvi je, kako kaže, pozicioniranje kolektivnih ugovora u smislu da se plate radnika mogu uređivati samo kolektivnim ugovorom, kako je to Ustavom Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 21/1992 - prečišćen tekst, 28/1994 - Amandmani XXVI-XLIII, 8/1996 - Amandmani XLIV-LI, 13/1996 - Amandman LII, 15/1996 - ispr., 16/1996 - Amandman LIII, 21/1996 - Amandmani LIV-LXV, 21/2002 - Amandmani LXVI-XCII, 26/2002 - ispr., 30/2002 - ispr., 31/2002 - Amandmani XCIII-XCVIII, 69/2002 - Amandmani XCIX-CIII, 31/2003 - Amandmani CIV i CV, 98/2003 - Amandmani CVI-CXII, 115/2005 - Amandman CXIV, 117/2005 - Amandmani CXV-CXXI i 48/2011 - Amandman CXXII) i definisano.
– Sada imamo situaciju da poslodavci samostalno uređuju platu kroz pravilnike o radu bez ikakvog učešća sindikata. Smatramo da to nikako nije dobro. Imamo utvrđenu samo najnižu platu i ništa više. Sve ostalo određuju poslodavci. Nema nikakvih kriterijuma i parametara za određivanje plate radnika – dodaje Stanković.
Drugi pravac u izmjenama Zakona, po mišljenju sindikalaca, jeste jasnije definisanje utvrđivanja disciplinske odgovornosti radnika, jer je sadašnje rešenje u Zakonu "dosta šturo i trebalo bi ga poboljšati".
– Po Zakonu, poslodavac je dužan samo da radniku dostavi pisano obaveštenje da je povredio radnu dužnost, a radnik na to ima prava da se izjasni. Nakon toga, poslodavac donosi odluku o izricanju eventualne disciplinske odgovornosti – objašnjava Stanković.
U Savezu sindikata RS smatraju da to nije na najbolji način uređeno i da je, uz sve navedeno u Zakonu, potreban "neutralniji organ".
– U prethodnom Zakonu smo imali i disciplinske komisije koje su saslušavale radnika, svjedoke i izvodili dokaze, što je bila jedna vrsta predsudskog postupka – navodi Stanković.
Treći predloženi pravac u izmjenama Zakona jeste određivanje jedinstvenog cenzusa za reprezentativnost sindikata kod poslodavaca i na republičkom nivou.
– Na nivou Republike, da bi neki sindikat bio reprezentativan, treba da okuplja pet odsto od ukupnog broja radnika, a kod poslodavaca je deset odsto. To treba biti ujednačeno – poručuje Stanković.
On očekuje da će narednih dana biti intenziviran rad Radne grupe u kojoj su predstavnici Sindikata, poslodavaca, Vlade i Inspektorata upravo na temu izmjena Zakona.
Predsednik Vlade RS Radovan Višković ocenio je da je nerealno očekivati da se sindikat i poslodavci dogovore, ali je isto tako nerealno i da svu odgovornost prebace na Vladu.
– Pri donošenju Zakona tražilo se kompromisno rešenje koje će zadovoljiti obe strane, te im i predlažem da se dogovore i kako se dogovore Vlada će prihvatiti takvo rešenje – rekao je Višković.
On je naglasio da će se Vlada ponašati kao i do sada, te će pokušati naći "zlatnu sredinu", jer očigledno nema kompromisa i dogovora, već se radi, kako je rekao, o dva suprotstavljena tabora s dijametralno suprotnim mišljenjima gdje se Vlada stalno pojavljuje u ulozi arbitra.
Višković je podsjetio da se sindikat i poslodavci nisu mogli dogovoriti ni o najnižoj plati u Srpskoj.
IZVOR: Vebsajt Blic, Tijana Grujić, 12.02.2019.
Naslov: Redakcija