Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

IZMJENE SSP-A SU TRENUTNO NEPRIHVATLJIVE ZA REPUBLIKU SRPSKU


Vlada Republike Srpske smatra da su izmjene Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju (SSP) sa EU trenutno neprihvatljive za poljoprivrednike i prerađivače u Srpskoj i BiH, ističe Miljan Erbez, član pregovaračkog tima BiH iz Srpske u procesu adaptacije SSP-a.

"Takođe, Vlada Srpske stoji na stanovištu da upravo razvojem tog sektora možemo biti stabilna članica EU sa konkurentnom poljoprivrednom proizvodnjom i stabilnom privredom", ističe Erbez.

On napominje da je u Sarajevu održan pripremni sastanak delegacije BiH tokom koga je, u svojstvu predstavnika Republike Srpske, ponovo naglasio da je ponuda Evropske komisije na prvoj službenoj rundi pregovora, održanoj 16. februara u Sarajevu, neprihvatljiva.

Erbez upozorava da do danas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, iz kojih su imenovani članovi pregovaračkog tima iz Srpske, nisu primila originale ili kopije "Osnova za pregovore" i "Pregovaračke pozicije".

To mnogo govori o "legitimnosti" prve službene runde pregovora, ističe on i ukazuje da u izradi tih dokumenata nisu učestvovali ni predstavnici vlada Federacije BiH i Brčko distrikta, kao ni Direkcija za evropske integracije Savjeta ministara.

Erbez potvrđuje da je naredna runda pregovora zakazana za ponedjeljak, 14. marta, u Briselu, o čemu su predstavnici Republike Srpske obaviješteni 7. marta, a da im nije data mogućnost da se izjasne o prihvatljivosti termina.

Prema njegovim riječima, pripremni razgovori održani su 9. marta u Sarajevu, opet bez konsultacija sa pregovaračima iz Republike Srpske.

"Jedan od posljednjih zahtjeva EU jeste i da se poljoprivredno prehrambeni proizvodi, koji nisu dio SSP-a, uvrste u taj dokument i da se u granicama trogodišnjeg prosjeka izvoza iz Hrvatske u BiH otvore koncesije za te proizvode", otkriva Erbez.

On prezicira da je riječ o 2.190 tona živih goveda, 2.540 tona živih svinja, 17.830 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, 10.490 tona jogurta i kiselog mlijeka, 1.470 tona piletine, 360 tona maslaca, 520 tona svježih sireva...

Tu je i 170 tona meda, 1.230 tona krompira, 290 tona kupusa, kelerabe i brokolija, 690 tona lubenica, višnje 410 tona, svinjskih šunki 480 tona, 3.510 tona raznih kobasica, 860 tona drugih mesnih prerađevina, usoljene govedine 400 tona, 3.300 tona šećera...

Na spisku je i 11.900 hektolitara vina, 1.260 tona keksa, prerađevina povrća 310 tona, 3.190 tona cigareta i još stotine tona raznih drugih proizvoda.

Prema proračunima sektora za poljoprivredu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodi Erbez, prihvatanje ovih zahtjeva oštetilo bi budžet BiH za oko 70 miliona KM carina i 11 miliona KM prihoda od PDV-a na godišnjem nivou.

"Indirektno, ova vrijednost utiče na smanjenje konkurentnosti domaćeg proizvoda u vrijednosti, minimalno, 400 miliona KM", kategoričan je srpski predstavnik u pregovaračkom timu BiH u procesu adaptacije SSP-a.

Predsjedništvo BiH, na prijedlog Savjeta ministara, usvojilo je svojevremeno Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora za zaključivanje Protokola uz /tada/ Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice i BiH, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU.

"Prilikom dogovaranja ovog sporazuma, određeni broj proizvoda /253/ potpuno je izuzet, kao proizvodi od posebnog interesa i osjetljivosti za poljoprivredu BiH i prehrambenu industriju", napominje Erbez.

Savjet ministara je 2012. godine utvrdio pregovaračku poziciju BiH, čime su ostvareni uslovi za vođenje pregovora. Pregovaračka pozicija je naknadno dopunjavana u toku pregovora, prema iskazanim potrebama pregovaračkog procesa, koje je na prijedlog delegacije BiH za pregovore usvajao Savjet ministara BiH.

"Rad delegacije BiH u tom periodu karakterisalo je prvenstveno uvažavanje interesa poljoprivrednih proizvođača u BiH. Sporazumom je bilo predviđeno da se za druge proizvode izvrši postepena liberalizacija u roku od pet godina, što je i urađeno. U svrhu kompenzacije BiH je očekivala da dobije određene predpristupne fondove, ne očekujući neke druge uslove koji i nisu bili vezani za sam SSP. Do danas, BiH nije u mogućnosti da ih koristi", navodi Erbez.

Pregovori o prilagođavanju SSP-a počeli su na zahtjev Hrvatske, kao članice EU, koja traži da se ovoj zemlji vrati takozvani princip "tradicionalne trgovine" sa BiH, odnosno trgovina pod povoljnijim carinskim uslovima, koja je prestala onda kada je Hrvatska ušla u EU.

Poljoprivrednici Srpske najavili su ranije da će, ukoliko vlasti BiH pristanu na uslove Hrvatske i EU, organizovati proteste na graničnim prelazima sa Hrvatskom.


Izvor: Glas Srpske, 12.03.2016.