Bosna i Hercegovina je jedina zemlja čiji vanjski poslovi funkcionišu bez planskih dokumenata i na ad hok bazi, a zbog nepostojanja zakona o spoljnim poslovima BiH nijedno pitanje u vezi spoljne politike nije regulisano na sistemski način.
Jedan od problema koji je prisutan već godinama je nepostojanje diplomatsko-konzularne mreže u najvećem broju zemalja Afrike i Južne Amerike, dok u nekim regionima, poput Bliskog istoka, postoji veliki broj diplomatskih misija.
Na ad hok način funkcionisanja Ministarstva upozoravaju i u Službi za reviziju BiH, u kojoj pozivaju na hitno usvajanje ovog zakona.
"Akti koje kreira samo Ministarstvo podložni su promjenama i često njihov sadržaj zavisi od stava osoba koje upravljaju Ministarstvom u određenom mandatu. U tom smislu je postojanje zakona ključno pitanje za regulisanje operativnog rada i funkcionisanja Ministarstva", naglašavaju oni.
Iako je nacrt zakona upućen u proceduru još prije nekoliko godina, postoji zastoj u njegovom upućivanju u dalji postupak.
"Značaj zakona se ogleda u tome što bi njim trebalo da budu na jedinstven način regulisana pitanja vršenja vanjskih poslova, nadležnosti i organizacija rada Ministarstva, osnivanje i rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, diplomatska i konzularna zvanja te uslovi i način njihovog sticanja, prava i dužnosti diplomata i drugih zaposlenih u Ministarstvu i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH kao i druga pitanja od značaja za rad. Značajan dio navedenih pitanja u trenutnim uslovima uopšte nije riješen ili je riješen na neadekvatan način, što u značajnom dijelu utiče na racionalno i efikasno poslovanje Ministarstva", naglašavaju u Službi za reviziju BiH.
Oni takođe kažu da bi postojanje zakona značajnim dijelom doprinijelo uspješnijem sprovođenju Strategije spoljne politike BiH.
"U uslovima nepostojanja zakonski regulisanog okvira za obavljanje vanjskih poslova djeluje se ad hok, bez sistemskog pristupa, i donošenje odluka u takvom okruženju često je u nedovoljno jasnim ili manjkavim procedurama prepušteno na volju manjoj grupi ljudi ili pojedincu, što predstavlja visok rizik u poslovanju Ministarstva", navode oni.
U Ministarstvu spoljnih poslova BiH kažu da su svjesni važnosti i značaja zakona te podsjećaju da je prijedlog novog zakona uputio prethodni saziv Predsjedništva BiH i da se sad nalazi u fazi razmatranja.
"Ministarstvo još nije dobilo sva mišljenja, a kad dobijemo proslijedićemo ih u Savjet ministara BiH, nakon čega će tekst biti razmotren u parlamentu. Ako dođe nova većina, moguće je da će imati drugačije namjere, što će onda, vjerovatno, značiti dalja odgađanja", kažu oni.
Što se tiče diplomatsko-konzularne mreže, upozoravaju da su sredstva koja imaju na raspolaganju projektovana za zakupnine ambasada i predstavništava i rezidencija, kao i na plate zaposlenih.
"Sve mimo toga su minimalni troškovi i izdaci. Ako bi se išlo u smanjenje sredstava, to bi onda značilo ili smanjenje diplomatsko-konzularne mreže ili smanjenje broja ljudi", naglašavaju oni.
Podsjećanja radi, godišnji budžet Ministarstva je oko 57 miliona maraka, od čega je 24 miliona za bruto plate, 11 miliona za naknade, pet miliona za unajmljivanje opreme, za ugovorene usluge četiri miliona, te za putne troškove i komunalne usluge po 1,5 miliona maraka.
IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Dejan Šajinović, 12.08.2019.
Naslov: Redakcija