Vlada Federacije BiH je utvrdila koeficijente i osnovice kojima su, prvi put nakon pet godina, visine braniteljskih novčanih naknada povećane za 1,5 posto.
Tako koeficijent za obračune i isplate mjesečnih novčanih naknada dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica za 2018. godinu iznosi 0,979727.
Također je utvrđena i osnovica za isplatu ovih naknada za 2018. godinu u iznosu od 641,66 KM.
Budžetom Federacije za 2018. godinu je, kroz transfer za implementaciju Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica ("Sl. novine FBiH", br. 70/2005, 61/2006, 9/2010, 14/2013 - odluka US i 90/2017), predviđeno 17.000.000 KM.
Koeficijent 0,979736 i osnovicu u iznosu od 867,50 KM, Vlada FBiH je utvrdila za obračune i isplate mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u FBiH za 2018. godinu.
Ovogodišnjim Federalnim budžetom je za ove naknade odobreno 280.330.000 KM.
Donesene odluke bit će primjenjivane od 1.1.2018. godine.
Vlada Federacije BiH je utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti okoliša koji uređuje načela zaštite okoliša i njegovih komponenti, nadležnost u ovoj oblasti, informisanje i obrazovanje o okolišu, pristup informacijama i učešće javnosti, planiranje, stratešku procjena uticaja na okoliš, uspostavljanje standarda kvaliteta, procjenu uticaja na okoliš, okolinske dozvole, sprječavanje nesreća velikih razmjera, finansiranje zaštite, građansku odgovornost za štetu, sistem eko-označavanja i upravljanja, međuentitetske saradnja, upravni i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe u oblasti okoliša.
Novim zakonom propisane su novčane kazne za prekršaje za pravne i fizičke osobe od 500 do 50.000 konvertibilnih maraka.
Ciljevi ovog zakona su smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša, poboljšanje uslova okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život, očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa, usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša.
Odnosi se i na ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne saradnje u ovoj oblasti, animaciju javnosti i njeno učešće u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša, koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša.
Odredbe ovog zakona odnose se na sve komponente okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađeni okoliš), sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od zagađenja, ili imaju negativan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno zagađenje, itd.), prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom i zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija.
Među razlozima za donošenje Zakona o zaštiti okoliša su očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvaliteta života, mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa, pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša, finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.
Aktuelni zakonski okvir zaštite okoliša u Federaciji BiH su Zakon o zaštiti okoliša ("Sl. novine FBiH", br. 33/2003 i 38/2009), koji je stupio na snagu 2003. godine, njegove izmjene i dopune od 2009. godine, kao i na osnovu ovih zakona doneseni podzakonski akti, te kantonalni propisi usklađeni sa ovim zakonom.
Potreba za izradom novog Zakona o zaštiti okoliša primarno je temeljena na rezultatima projekta "Monitoring napretka usklađenosti okolinske legislative u zemljama jugoistočne Evrope s legislativom Evropske unije". U okviru ovog projekta utvrđeno je da je postojeći Zakon o zaštiti okoliša, samo djelimično usklađen s pravnim propisima EU iz oblasti okoliša, te da je potrebno izmjenama i dopunama postojećih ili donošenjem novih propisa dovesti do neophodnog nivoa usklađenosti.
Pored ovih manjkavosti postojeći Zakon o zaštiti okoliša, kao ni njegove izmjene i dopune, nisu na najbolji način prenijeli obaveze koje je Bosna i Hercegovina kao država, preuzela ratifikacijom više međunarodnih konvencija i protokola bitnih za zaštitu okoliša.
Novi Zakon o zaštiti okoliša se zasniva na direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama, a u njega su u potpunosti ili djelimično ugrađene odredbe pet EU direktiva, što predstavlja respektabilan nivo uskladenosti ovog zakona s propisima EU.
Ovim zakonom se uvode nove odredbe koje su veoma bitne za zaštitu okoliša kao što je skraćenje rokova za izdavanje okolinske dozvole. On reguliše pitanje obnove okolinske dozvole, što do sada nije bio slučaj, a njegove odredbe daju podlogu za izradu podzakonskih propisa kojim se definiraju kategorije pogona i postrojenja, kao i nadležnost za postupanje.
Federalna vlada dala je saglasnost na Odluku o naknadama za usluge Finansijsko-informatičke agencije koju je donio Upravni odbor ove institucije.
Cilj je da naknadama budu obuhvaćeni novi planirani poslovi FIA-e koji su nastali s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga. Novi poslovi trebali bi doprinijeti unaprjeđenju poslovnog okruženja jer omogućavaju korištenje podataka za donošenje poslovnih odluka, strateško planiranje i buduće investicije u Federaciji BiH.
Vlada FBiH je prihvatila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila izvješće o izvršenju Proračuna FBiH za 2017. godinu. Kako je navedeno, izmjenama i dopunama Proračuna FBiH za 2017. godinu su, po osnovi prihoda, primitaka i financiranja, predviđena sredstva od 2.697,4 milijuna KM, od čega je ostvareno 2.530 milijuna KM, ili 94 posto planiranih. Od ukupno ostvarenih prihoda, primitaka i financiranja, prihodi od poreza (porez na dobit, neizravnih poreza) ostvareni su sa 1.600,1 milijuna KM, neporezni prihodi (naknade, takse, novčane kazne...) iznosili su 519,7 milijuna KM, a prihodi po osnovi financiranja 410,2 milijuna KM.
U odnosu na 2016. godinu, ostvareni prihodi, primici i financiranje bilježe porast od sedam posto ili za 156,3 milijuna KM.
Ukupno obračunati rashodi i izdaci iznose 2.417,9 milijuna KM, što je 90 posto planiranih za 2017. godinu.
Tekući rashodi (plaće i naknade, doprinosi, materijalni izdaci, tekući transferi i drugi tekući rashodi, kamate) 1.379,7 milijuna KM, kapitalni izdaci (nabava stalnih sredstava i kapitalni transferi) 38,9 milijuna KM, izdaci za financijsku imovinu (kupovina dionica i ostala domaća pozajmljivanja) 2,7 milijuna KM, te otplata duga (vanjski i unutarnji dug, otplate domaćeg pozajmljivanja) 996,5 milijuna KM.
Najveće izvršenje, 1.312,2 milijuna KM, odnosno 54,27 posto ukupno realiziranih rashoda, odnosi se na opće javne usluge, nakon čega su izdvajanja po osnovu socijalne zaštite 770,7 miliona KM ili 31,87 posto ukupnih rashoda.
Izvješće, rađeno na temelju Glavne knjige Riznice, pokazuje kako je u 2017. godini ostvaren pozitivan financijski rezultat (suficit), i da suukupni prihodi, primici i financiranja veći od ukupnih rashoda i izdataka za 112,2 milijuna KM.
Vlada je FBiH zaključila da, na temelju ovog suficita, sačini Rebalans proračuna FBiH za 2018. godinu i da višak proračunskih sredstava od 107 milijuna KM bude usmjeren u izgradnju prometnice Lašva - Nević Polje, što su bili i zahtjevi oba doma Parlamenta FBiH.
Riječ je o sredstvima iz ruskog klirinškog duga koja 2017. godine nisu mogla biti realizirana zbog kratkih rokova u kojima parlamentarni domovi nisu stigli dati suglasnost na predloženi program realizacije ovih sredstava.
Federalna vlada je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva financija o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima u FBiH za 2017. godinu, u kojoj je navedeno da su oni (bez sredstva financiranja) iznosili 8.381,7 milijuna KM, što je devet posto ili 657,6 milijuna KM više u odnosu na godinu ranije.
Ukupni proračunski prihodi iznosili su 5.025,7 milijuna KM i veći su za deset posto ili za 469,3 milijuna KM u odnosu na 2016. godinu.
Ukupni prihodi, sa uključenim sredstvima na ime otplate vanjskog duga, tekući transferi i donacije i primici Proračuna Federacije BiH iznosili su približno 2.530 milijuna KM i veći su za dva posto ili za 53,8 milijuna KM u odnosu na 2016. godinu.
Na servisiranje vanjskog duga izdvojeno je 635 milijuna KM, što je za 36 posto ili za 169,6 milijuna KM više no u 2016. godini.
Ukupno ostvareni prihodi kantonalnih proračuna, uključujući i općinske, zatim prihode kantonalnih direkcija cesta i ostalih korisnika javnih prihoda, a sa uključenim grantovima i transferima drugih razina vlasti, iznosili su 2.977,7 milijuna KM i veći su za šest posto ili za 159,4 milijuna KM.
Prihodi vanproračunskih fondova u Federaciji BiH za 2017. godine ostvareni su sa 3.182,5 milijuna KM, s rastom od sedam posto ili za približno 200 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu.
Doprinosi za mirovinsko-invalidsko osiguranje iznosili su lani 1.764,5 milijuna KM (povećanje sedam posto ili 117,7 milijuna KM), za zdravstveno osiguranje 1.272,7 milijuna KM (povećanje šest posto ili 72,9 milijuna KM) i za za osiguranje od nezaposlenosti 145,2 milijuna KM (povećanje sedam posto ili 9,2 milijuna KM).
Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o problemu plaćanja troškova izvršenja odgojne mjere upućivanja maloljetnika u odgojnu ustanovu izrečene po osnovu Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.
Federalno ministarstvo pravde zaduženo je da, u roku od 90 dana, pripremi i Vladi, radi upućivanja u dalju proceduru, dostavi prijedlog za izmjene i dopune člana 130. Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Cilj je preciznije definisanje nivoa vlasti (Federacija BiH, kanton, grad ili općina) i institucije u FBiH na čiji teret padaju troškovi planiranja i plaćanja izvršenja krivične sankcije prema maloljetniku, ili da s nivoa FBiH budu planirana sredstva za finansiranje izvršenja odgojne mjere.
Vlada FBiH je prihvatila informaciju o nastavku izrade Okvirne strategije za promociju i privlačenje direktnih stranih ulaganja u BiH za period od 2016. do 2020. godine i potvrdila opredjeljenje za nastavak ove aktivnosti.
Okvirna strategija je dio Projekta Svjetske banke, odnosno IFC, pod nazivom "Poboljšanje poslovnog okruženja i olakšavanje pristupa inostranim tržištima".
Federalna vlada je na sjednici 30.1.2017. godine imenovala svog predstavnika u Radnoj grupu za izradu Strategije, što su učinile i druge institucije u BiH, izuzev Vlade Republike Srpske.
Prema stavu Vlade RS, potrebno je prethodno donijeti strateški dokument vezan za strana ulaganja u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH, te u tom kontekstu navodi da je Narodna Skupštine Republike Srpske 23.6.2016. godine donijela Strategiju podsticanja stranih ulaganja u Republiku Srpsku za period 2016.-2020. godina.
Nadalje, Vlada Republike Srpske je putem Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, u pisanim obraćanjima Agenciji za promociju stranih ulaganja (FIPA) istakla je da je formiranje svih tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH preduslov za učešće njihovih predstavnika u izradi Strategije.
Činjenica je da se nastavak aktivnosti u izradi ovog važnog dokumenta ne može riješiti bez predstavnika svih upravnih nivoa. No, činjenica je i da ni u jednom dokumentu Vijeća ministara BiH nije naveden takav preduslov za izradu Okvirne strategije.
Imajući u vidu izuzetan značaj za BiH nastavka aktivnosti na izradi Strategije, Vlada FBiH predlaže da predstavnici RS ponovo budu pozvani da učestvuju u radu Radne grupe.
Federalna vlada ističe da se radi o krucijalnom dokumentu za poboljašanje poslovnog okruženja i pristup inostranim tržištima i da vlade entiteskog i državnog nivoa trebaju osnaživati makroekonomsku stabilnost države kroz jačanje i uspostavljanje normativno institucionalne saradnje u kreiranju boljeg poslovnog okruženja kako za domaće, tako i za strane investitore.
Federalna vlada je usvojila informacija Ureda za odnose s javnošću o zahtjevima za slobodu pristupa informacijama koji su Vladi FBiH, premijeru i zamjenicima premijera FBiH, federalnim ministrima i ministarstvima pristigli u 2017. godini.
Na osnovu dobijenih podataka, evidentirano je da je prošle godine primljeno i postupano u 448 zahtjeva u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH. U strukturi onih koji se obraćaju, pozivajući se na ovaj zakon, najveći broj su građani pojedinci, nevladin sektor, advokatske kuće i mediji koji se bave istraživačkim temama.
Broj zahtjeva ukazuje na to da su fizičke i pravne osobe koja upućuju zahtjeve u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH upoznate s pravima koja im ovaj zakon garantuje, kao i da je njegovim donošenjem značajno porasla svijest o pravima građana i važnosti učešća pojedinaca u javnosti i transparentnosti kao i kontroli rada organa vlasti.
Također, dokazuje i da Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva poštuju obaveze propisane ovim zakonom.
Federalna vlada primila je na znanje informaciju Agencije za reviziju privatizacije u FBiH o izvršenim revizijama privatizacije državnog kapitala privrednih društava i banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za period juli - decembar 2017. godine i u skladu sa Zakonom o reviziji privatizacije državnog kapitala u privrednim društvima i bankama uputila je Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i nadležnoj parlamentarnoj komisiji FBiH.
Od planiranih 14 privrednih društava planom rada za 2017. godinu, otvorena je revizija u deset, kao i jednom privrednom društvu koje nije bilo obuhvaćeno planom rada. Revizija je u drugoj polovini 2017. godine rađena u šest privrednih društava, a pokrenuta je i sedma i to u "Granitu" d.d. Jablanica, "Borcu" export-import d.d. Travnik, "Kladušnici" d.d. Velika Kladuša, "Baznoj hemiji" d.d. Vitkovići-Goražde, "Željezari Ilijaš" d.d. Ilijaš, "D.I. Janj TGS" d.d. Donji Vakuf i "Finvestu Drvar" d.d. Drvar.
Plan rada u reviziji privatizacije banaka za 2017. godinu je u potpunosti realiziran, jer su uspješno okončane četiri planirane revizije, dok su u drugoj polovici prošle godine revizije rađene u Privrednoj banci Sarajevo d.d. Sarajevo i Tuzlanskoj banci d.d. Tuzla
Plan rada ove agencije za 2017. godinu realiziran je 80 posto, s tim da je u dva privredna društva revizija privremeno obustavljena zbog neustupanja i nedostavljanja potrebne dokumentacije kako bi revizorski izvještaj bio kompletiran i doneseno odgovarajuće rješenje. Agencija je o ovome informirala Vladu Federacije BiH i cjelokupnu korespondenciju proslijedila nadležnim tužilaštvima.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 12.04.2018.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija