Direktorica za Zapadni Balkan pri Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke kaže da će ovaj region biti visoko na listi prioriteta tokom njemačkog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, ali i zemlje koje teže ka integraciji moraju uraditi svoj dio posla. Njemačka je šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom preuzela u julu ove godine, a Schütz kaže da ta zemlja želi vidjeti “novi zamah” u odnosima između Unije i Zapadnog Balkana.
U intervjuu za BIRN, ova iskusna diplomatkinja, koja je bila u službi u Izraelu, Ukrajini, Rusiji i Albaniji prije nego što je postala direktorica za Zapadni Balkan u Berlinu, kaže da se Njemačka nada da će nastaviti razgovore o pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom i nastaviti provoditi prioritete EU za Bosnu i Hercegovinu.
Berlin, koji se u regionu često posmatra kao ključni donositelj odluka u vezi sa evropskim težnjama takozvane “šestice Zapadnog Balkana”, također planira da se u narednim mjesecima fokusira na demografiju i migracije.
U potrazi za boljim zaposlenjem, svake godine sve više državljana balkanskih zemalja odlazi u Njemačku. Zadnji podaci iz Statističkog ureda Njemačke kažu da je prošle godine 237.755 državljana Srbije, 232.075 osoba s Kosova i 203.265 iz Bosne i Hercegovine živjelo u Njemačkoj. Mnogi pronalaze posao u njemačkom zdravstvenom sektoru.
Ali Schütz navodi da je to kretanje također problematično. “Iako Njemačka i druge zemlje na taj način dobijaju dobro obučene profesionalce, u njihovim domovinama ostaju trajne praznine, i to ne samo u zdravstvenom sektoru”, naglašava ona.
“Razlozi za odlazak nisu samo ekonomske prirode – oni se također tiču i dugotrajnih nedostataka u oblasti vladavine prava, nemeritokracijskih imenovanja i korupcije. S obzirom da većina građana iz regiona emigrira u zemlje EU, mislimo da je važno tražiti koncepte koji bi ublažili negativne posljedice i iskoristili aspekte gdje svi dobijaju – i zemlje Zapadnog Balkana i EU.“
“S tim ciljem, planiramo održati konferenciju sa zemljama Zapadnog Balkana tokom našeg predsjedavanja Vijećem”, najavljuje Schütz.
Reforme izbora i vladavina prava su također zadatak koji leži pred Bosnom i Hercegovinom, koja još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU.
“Potrebno je obratiti posebnu pažnju na novi Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 25/2004, 93/2005 i 48/2007), jer ta institucija ima ključnu ulogu za cijeli pravosudni sistem Bosne i Hercegovine”, kaže ona.
“Potrebno je bez odlaganja vratiti povjerenje javnosti u tu instituciju i potrebno je provesti sve neophodne mjere. S obzirom da je vladavina prava u središtu procesa priključenja Evropskoj uniji, Njemačka će, skupa s Delegacijom EU u Bosni i Hercegovini i drugim državama sličnih stavova, nastaviti podržavati ovu zemlju na njenom putu reforme.“
“Još jedan veoma važan aspekt 14 prioriteta koje je Evropska komisija iznijela u svom Mišljenju o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo jeste održavanje izbora. Pozdravljamo činjenicu da se napokon mogu održati lokalni izbori u Mostaru. Očekujemo da će političke snage učiniti sve što je potrebno da se izbori održe kako je planirano, i u tom kontekstu pozdravljamo činjenicu da je napokon dogovoren državni budžet. To je neophodno za put Bosne i Hercegovine ka EU i realizaciju legitimne težnje javnosti da ta država postane članica Unije.“
“Pored toga, političari bi trebali početi da implementiraju neizvršene presude Evropskog suda za ljudska prava i sprovode preporuke ODIHR-a ( OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava).i Venecijanske komisije kako bi se Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 23/2001, 7/2002, 9/2002, 20/2002, 25/2002 - ispr., 4/2004, 20/2004, 25/2005, 77/2005, 11/2006, 24/2006, 33/2008, 37/2008, 32/2010, 48/2011 - odluka US, 63/2011 - odluka US, 18/2013, 7/2014, 31/2016, 54/2017 - odluka US i 41/2020) uskladio sa evropskim standardima”, dodaje ona.
Prema Susanne Schütz, još jedna oblast koja zahtijeva poboljšanje jeste politika za izbjeglice i azil. BiH se bori s velikim brojem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, koji prolaze kroz tu zemlju na putu ka Evropskoj uniji. Mnogi od njih žive u lošim uvjetima u pretrpanim kampovima, sa ograničenim pristupom pravnoj pomoći.
“Neophodno je da svi nadležni akteri u Bosni i Hercegovini preuzmu odgovornost za odlučnu akciju da se olakšaju okolnosti za izbjeglice i migrante, time poboljšavajući situaciju za sve dijelove društva”, kaže ona.
BiH bi trebala “profesionalizirati svoj sistem za azil” tako da oni koji ispunjavaju uvjete za zaštitu mogu lako podnijeti prijavu i dobiti neophodni status. Istovremeno, važno je za BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana da pojačaju napore na zaključivanju sporazuma o ponovnom prihvatu sa zemljama porijekla.
“Posljednji zaključci Vijeća Evropske unije o jačanju suradnje s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti migracija i sigurnosti predstavljaju dobru osnovu da dalje razvijamo naše zajedničke napore i efikasnije ovladamo zajedničkim izazovom migratornog priliva”, kaže ona.
Pomirenje je i dalje važan zadatak za regiju i temelj pozitivnog razvoja i napretka na putu ka EU, podvlači Schütz.
Njemačka vlada će nastaviti da podržava takve napore, posebno Inicijativu za REKOM, odnosno regionalnu komisiju zaduženu da utvrdi činjenice o svim žrtvama ratnih zločina i drugih ozbiljnih kršenja prava u bivšoj Jugoslaviji.
IZVOR: Vebsajt Vijesti.ba, Marija Ristić, BIRN, 10.08.2020.
Naslov: Redakcija