Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

PRIORITETI EU I NJEMAČKE KAO TRENUTNOG PREDSJEDAVAJUĆEG ZA BOSNU I HERCEGOVINU: Reforme izbora i vladavina prava, demografija i migracije, implementacija neizvršenih presude Evropskog suda za ljudska prava

12.08.2020.


Direktorica za Zapadni Balkan pri Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke kaže da će ovaj region biti visoko na listi prioriteta tokom njemačkog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, ali i zemlje koje teže ka integraciji moraju uraditi svoj dio posla. Njemačka je šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom preuzela u julu ove godine, a Schütz kaže da ta zemlja želi vidjeti “novi zamah” u odnosima između Unije i Zapadnog Balkana.

U intervjuu za BIRN, ova iskusna diplomatkinja, koja je bila u službi u Izraelu, Ukrajini, Rusiji i Albaniji prije nego što je postala direktorica za Zapadni Balkan u Berlinu, kaže da se Njemačka nada da će nastaviti razgovore o pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom i nastaviti provoditi prioritete EU za Bosnu i Hercegovinu.

Berlin, koji se u regionu često posmatra kao ključni donositelj odluka u vezi sa evropskim težnjama takozvane “šestice Zapadnog Balkana”, također planira da se u narednim mjesecima fokusira na demografiju i migracije.

U potrazi za boljim zaposlenjem, svake godine sve više državljana balkanskih zemalja odlazi u Njemačku. Zadnji podaci iz Statističkog ureda Njemačke kažu da je prošle godine 237.755 državljana Srbije, 232.075 osoba s Kosova i 203.265 iz Bosne i Hercegovine živjelo u Njemačkoj. Mnogi pronalaze posao u njemačkom zdravstvenom sektoru.

Ali Schütz navodi da je to kretanje također problematično. “Iako Njemačka i druge zemlje na taj način dobijaju dobro obučene profesionalce, u njihovim domovinama ostaju trajne praznine, i to ne samo u zdravstvenom sektoru”, naglašava ona.

“Razlozi za odlazak nisu samo ekonomske prirode – oni se također tiču i dugotrajnih nedostataka u oblasti vladavine prava, nemeritokracijskih imenovanja i korupcije. S obzirom da većina građana iz regiona emigrira u zemlje EU, mislimo da je važno tražiti koncepte koji bi ublažili negativne posljedice i iskoristili aspekte gdje svi dobijaju – i zemlje Zapadnog Balkana i EU.“

“S tim ciljem, planiramo održati konferenciju sa zemljama Zapadnog Balkana tokom našeg predsjedavanja Vijećem”, najavljuje Schütz.

Reforme izbora i vladavina prava su također zadatak koji leži pred Bosnom i Hercegovinom, koja još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU.

“Potrebno je obratiti posebnu pažnju na novi Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 25/2004, 93/2005 i 48/2007), jer ta institucija ima ključnu ulogu za cijeli pravosudni sistem Bosne i Hercegovine”, kaže ona.

“Potrebno je bez odlaganja vratiti povjerenje javnosti u tu instituciju i potrebno je provesti sve neophodne mjere. S obzirom da je vladavina prava u središtu procesa priključenja Evropskoj uniji, Njemačka će, skupa s Delegacijom EU u Bosni i Hercegovini i drugim državama sličnih stavova, nastaviti podržavati ovu zemlju na njenom putu reforme.“

“Još jedan veoma važan aspekt 14 prioriteta koje je Evropska komisija iznijela u svom Mišljenju o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo jeste održavanje izbora. Pozdravljamo činjenicu da se napokon mogu održati lokalni izbori u Mostaru. Očekujemo da će političke snage učiniti sve što je potrebno da se izbori održe kako je planirano, i u tom kontekstu pozdravljamo činjenicu da je napokon dogovoren državni budžet. To je neophodno za put Bosne i Hercegovine ka EU i realizaciju legitimne težnje javnosti da ta država postane članica Unije.“

“Pored toga, političari bi trebali početi da implementiraju neizvršene presude Evropskog suda za ljudska prava i sprovode preporuke ODIHR-a ( OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava).i Venecijanske komisije kako bi se Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 23/2001, 7/2002, 9/2002, 20/2002, 25/2002 - ispr., 4/2004, 20/2004, 25/2005, 77/2005, 11/2006, 24/2006, 33/2008, 37/2008, 32/2010, 48/2011 - odluka US, 63/2011 - odluka US, 18/2013, 7/2014, 31/2016, 54/2017 - odluka US i 41/2020) uskladio sa evropskim standardima”, dodaje ona.

Prema Susanne Schütz, još jedna oblast koja zahtijeva poboljšanje jeste politika za izbjeglice i azil. BiH se bori s velikim brojem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, koji prolaze kroz tu zemlju na putu ka Evropskoj uniji. Mnogi od njih žive u lošim uvjetima u pretrpanim kampovima, sa ograničenim pristupom pravnoj pomoći.

“Neophodno je da svi nadležni akteri u Bosni i Hercegovini preuzmu odgovornost za odlučnu akciju da se olakšaju okolnosti za izbjeglice i migrante, time poboljšavajući situaciju za sve dijelove društva”, kaže ona.

BiH bi trebala “profesionalizirati svoj sistem za azil” tako da oni koji ispunjavaju uvjete za zaštitu mogu lako podnijeti prijavu i dobiti neophodni status. Istovremeno, važno je za BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana da pojačaju napore na zaključivanju sporazuma o ponovnom prihvatu sa zemljama porijekla.

“Posljednji zaključci Vijeća Evropske unije o jačanju suradnje s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti migracija i sigurnosti predstavljaju dobru osnovu da dalje razvijamo naše zajedničke napore i efikasnije ovladamo zajedničkim izazovom migratornog priliva”, kaže ona.

Pomirenje je i dalje važan zadatak za regiju i temelj pozitivnog razvoja i napretka na putu ka EU, podvlači Schütz.

Njemačka vlada će nastaviti da podržava takve napore, posebno Inicijativu za REKOM, odnosno regionalnu komisiju zaduženu da utvrdi činjenice o svim žrtvama ratnih zločina i drugih ozbiljnih kršenja prava u bivšoj Jugoslaviji.


IZVOR: Vebsajt Vijesti.ba, Marija Ristić, BIRN, 10.08.2020.

Naslov: Redakcija