Ključno političko pitanje u Bosni i Hercegovini je Izborni zakon, a raspetljavanje tog Gordijevog čvora je najveći izazov za domaće političare, ali i za međunarodnu zajednicu. Klix.ba nezvanično saznaje da se u diplomatskim krugovima ozbiljno razmišlja i o opciji da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona.
Sudeći prema postojećoj političkoj konstelaciji, usljed potpune blokade rada državnih institucija, koje instruira prije svega SNSD, jer negoduje zbog Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida te negira Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, teško je očekivati skori dogovor o Izbornom zakonu.
Mnogi rokovi za izmjene tog zakona su davno probijeni, a rovovska politička pozicija u odnosu na zahtjeve HDZ-a, stavove SDA i drugih stranaka te inferiornost SNSD-a slute da bi kod ovog pitanja moglo doći do zavrtanja ruku. Da li će i u kojem obimu to biti i sporvedeno znat će se do kraja godine.
Klix.ba nezvanično saznaje kod diplomatskih izvora da se razmišlja i o opciji nametanja odredbi Izbornog zakona pa se trenutno ispituje teren o potencijalnim reakcijama koje bi uslijedile. Razmišlja se u smjeru nametanja Izbornog zakona koji ne bi u potpunosti išao u prilog zahtjevima HDZ-a, ali bi im većinski odgovarao. Procjene su da bi probosanske stranke i generalno javnost očekivano pokazali negodovanje te se procjenjuje do koje mjere bi to nezadovoljstvo išlo. Stranci se trenutno raspituju odakle bi mogao biti najveći izvor negodovanja i potencijalne pobune.
Čak se ide na kartu paralele i zaključaka da su "Bošnjaci dobili Inzkov zakon", pa bi se moglo ići u izmjene Izbornog zakona koji tom narodu i neće ići u potpunosti u prilog. Kako nam je rečeno, međunarodna zajednica bi bila zadovoljna ako bi negodovanje na takav potez bilo u rangu negodovanja srpskih stranaka na Inzkov zakon.
Koliko god ovaj scenarij bio teško zamisliv ili čak sporovodiv, evidentno je da se u međunarodnim krugovima razmišlja i o ovoj opciji. I stranci su umorni od vječnih tenzija i blokada pa mnogi razmišljaju o imperativu rješavanja pitanja Izbornog zakona, makar i kroz nametanje. Računica je da bi se na taj način umirio HDZ, a dobrim dijelom i SNSD, a da bi se istrpjela pobuna SDA i ostalih stranaka.
Ne treba isključiti ni opciju da bi nametanje ovog zakona predstavljalo alibi za one koji bi bili spremni na popuštanje i kompromis i da bi takvo nešto jedva dočekali.
Visoki predstavnik je tek prije nekoliko dana konkretno komentarisao detalje koji su sporni u vezi s Izbornim zakonom. Pa je tako istakao pitanje izbora člana Predsjedništva konstatujući da Komšića biraju većinski Bošnjaci, ali da se i Hrvatima mora omogućiti da se osjećaju zastupljenima, kako sve ne bi završilo nekim oblikom bojkota izbora.
Interesantno je da Schmidt nije naglasio problem zašto presude evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nisu implementirane, zbog čega su diskiminisani i predstavnici nacionalnih manjina, ali i Bošnjaci iz Republike Srpske ili Srbi iz Federacije BiH. Također nije komentirao ni možda ključni problem, a to je izbor delegata u Dom naroda FBiH.
Otvori li Schmidt Pandorinu kutiju nametanjem izmjena Izbornog zakona, u potpunosti je neizvjesno šta bi to sve polučilo. Gotovo je nemoguće da se izvrše izmjene Izbornog zakona bez djelimičnih izmjena i Ustava BiH, ali i Ustava FBiH.
Neminovno će Izborni zakon biti vatreno krštenje za Schmidta u bilo kojem scenariju, a njegovi potezi bi do kraja godine mogli ogoliti svu politiku i planove za ovu državu. Ne treba isključiti ni utjecaj predstojećih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, gdje ljevičarski SPD enormno raste i sada je glavni favorit za poziciju kancelara. S druge strane Schmidtova stranka CSU je do sada bila redovni koalicioni partner CDU-a, a eventualni uspjeh SPD-a i dolazak za kancelara Olafa Scholza mogao bi odrediti i podršku za eventualne Schmidtove poteze u BiH.
IZVOR: Vebsajt Klix, S. Hambo, 07.09.2021.
Naslov: Redakcija