Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

U KRIVIČNOM ZAKONU BIH, KAO I ENTITETSKIM KRIVIČNIM ZAKONIMA I DISTRIKTU BRČKO, GOVOR MRŽNJE JE KRIVIČNO DJELO ZA KOJE SE POČINITELJU MOŽE IZREĆI I ZATVORSKA KAZNA U TRAJANJU OD JEDNE DO PET GODINA, PA I DUŽE OD TOGA UKOLIKO JE POTICANJE NA MRŽNJU I ŠIRENJE NETRPELJIVOSTI IZAZVALO DRUGE POSLJEDICE

09.08.2017.


Govor mržnje u medijima u Bosni i Hercegovini dosegao je kritične razmjere i opasno doprinosi podizanju napetosti u zemlji, upozorilo je u martu ove godine Vijeće za štampu BiH, regulatorno tijelo koje nadzire rad printanih i online medija kako bi se osiguralo njihovo djelovanje u skladu sa profesionalnim standardima i zakonima. No, nisu samo mediji "krivci" za eskalaciju govora mržnje u javnom prostoru. Uvredljivi, najčešće nacionalistički komentari dominantno su obilježje u diskusijama čitalaca na tekstove koji se objavljuju na web portalima i društvenim mrežama.

Od nacionalističke retorike '90-tih godina, nažalost, nismo mnogo odmakli, a anonimnost koju pruža internetski prostor donijela je novu vrstu slobode u javnom izražavanju stavova i mišljenja. Pod izmišljenim imenom ili nadimkom možete psovati, vrijeđati, pozivati na nasilje i ubistvo drugoga, i sve to bez ikakvih posljedica.

U Krivičnom zakonu BiH, kao i entitetskim krivičnim zakonima i Distriktu Brčko, govor mržnje je krivično djelo za koje se počinitelju može izreći i zatvorska kazna u trajanju od jedne do pet godina, pa i duže od toga ukoliko je poticanje na mržnju i širenje netrpeljivosti izazvalo druge posljedice.

- Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina – propisano je Krivičnim zakonom Federacije Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBIH", BR. 36/2003, 21/2004 - ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014 i 46/2016).

Nažalost, ove zakonske odredbe u praksi se gotovo nikada ne primjenjuju. Uprkos tome što brojne institucije posljednjih godina apeluju na bh. medije na ograniče prostor za širenje govora mržnje i ne dopuste uvredljive komentare, samo rijetki to zaista i čine. Čak i ako zabrane komentare direktno na portalima, na društvenim mrežama dopušteno je svakome da napiše što god želi.

- Suština je da smo mi društvo s izuzetno niskom kulturom komunikacije, pa i kulturom konflikta. Tako da se istomišljeništvo smatra kvalitetom, a pluralizam mišljenja prvim korakom u nasilje. Mi smo društvo koje ne prihvata različitost, iako se njome deklarativno ponosimo. Također, puno je nezadovoljstva među ljudima, puno frustracija i sve to eskalira uglavnom na internetu – kaže Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"Zapaljiva" retorika i rasprave u komentarima koje građani ostavljaju ispod tekstova portalima donose veću posjećenost. Nesankcionisanje huškačkih komentara urednici i vlasnici online medija najčešće pravdaju "slobodom izražavanja". Pod pritiskom regulatornih tijela mnogi ipak traže načine kako stati ukraj govoru mržnje. Dok su ranijih godina korisnici mogli objavjivati komentare potpuno anonimno, sada, ipak, postoji određeni nivo regulacije – većina portala na kojima je dopušteno komentarisanje tekstova zahtijeva od korisnika da se prethodno registruju, dozvoljavaju komentare isključivo pod punim identitetom, odnosno preko Facebook registracije, ili samo na određene teme, a postregulacija podrazumijeva moderiranje komentara nakon objavljivanja. Na pojedinim portalima sami korisnici mogu svojim prijavama "sakriti" komentare koje smatraju uvredljivim i negativnim.

Vlasnici medija u Evropi su u borbi protiv govora mržnje otišli i korak dalje. U Norveškoj, naprimjer, nacionalna televizijska i radio kuća NKR na svom portalu uvela je svojevrstan kviz za svakog ko želi ostaviti komentar. Prije nego što napišu svoje mišljenje o određenoj temi, posjetioci moraju odgovoriti na tri pitanja sa više ponuđenih odgovora kako bi dokazali da su razumjeli o čemu se radi u članku kojeg žele komentarisati. Za rješavanje kviza predviđeno je 15 sekundi što je, nadaju se Norvežani, "možda dovoljno da čovjeka izvuče iz bujice bijesa".

Načini na koje bh. mediji nastoje spriječiti govor mržnje do sada su se pokazali neefikasnim, ističe profesorica Turčilo.

- Portali moraju preuzeti odgovornost za sadržaj komentara i naći mehanizme njihovog uklanjanja jer govor mržnje vodi nasilju, direktno ili indirektno. Neke evropske preporuke jesu stalna moderacija i nadgledanje komentara, pa pojedini evropski mediji imaju već i zaseban opis posla moderacija komentara. Saradnja s nadležnim institucijama i kažnjavanje najžešćih oblika govora mržnje također može biti jedan od mehanizama, ali samo uz preciznu definiciju govora mržnje u zakonskoj regulativi kako bi se spriječilo da se pod krinkom borbe protiv govora mržnje ustvari ugrožava sloboda govora i kritike – kaže Lejla Turčilo.

Za opću nekulturu koja vlada u komunikaciji dio odgovornosti snose svi sudionici javnog prostora, uključujući i predstavnike vlasti u BiH, naglašava profesorica Turčilo. Od naših političkih predstavnika često čujemo retoriku koja je neprimjerena, a to onda izaziva "prepucavanje" po portalima i društvenim mrežama.


Izvor: Faktor.ba, 08.08.2017.

Naslov: Naslov: Redakcija