Vlada Republike Srpske utvrdila je na 30. posebnoj sjednici, u Banjaluci, Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu koji iznosi 4,024 milijarde (4 milijarde i 24 miliona) KM i veći je za osam miliona KM od Rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu.
Ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose 3.303,8 miliona KM, što predstavlja povećanje od 36,2 miliona KM, odnosno 1,1% u odnosu na 2021. godinu.
Poreski prihodi iznose 3.021,9 miliona KM i veći su za 196,7 miliona KM ili 7% u odnosu na poreske prihode planirane Rebalansom budžeta za 2021. godinu.
Prihodi od indirektnih poreza za 2022. godinu su planirani u iznosu od 1.506,8 miliona KM (sa ino dugom od 253,8 milion KM), što predstavlja uvećanje od 97,6 miliona KM, odnosno 6,9% u odnosu na sredstva planirana Rebalansom za 2021. godinu.
Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 177,3 miliona KM i veći su za oko 23 miliona KM od Rebalansa ili 14,9%.
Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu iznose 1.069,8 miliona, što predstavlja uvećanje od 59,4 miliona KM ili 5,9% u odnosu na Rebalans.
Na poziciji rashoda najznačajnija su povećanja za:
- Rashode za lična primanja zaposlenih planirano u 2022. godini da 926,6 miliona KM i veći su za 61,9 miliona KM, odnosno 7,2 % u odnosu na Rebalans Budžeta. Planirano povećanje predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske, koje doprinose privrednom rastu te poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u Republici Srpskoj. Osim toga, na povećanje je uticalo i uvođenje JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac na trezorski sistem poslovanja.
- Biće povećana sredstva za isplatu penzija za 61,2 miliona KM
- Grant za podršku razvoja privredi i poboljšanju efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija biće povećan za 8 miliona KM
- Izdvajanja za boračke kategorije povećano za 13,1 miliona
- Fond zdravstvenog osiguranja transfer povećan za 80 miliona, zbog planirane izmjene Zakona o doprinosima
- Fondu dječije zaštite povećanje izdvajanja za 7 miliona KM
- Javne investicije veće za 41 milion KM i ukupno iznose 150 miliona KM
Izdaci za otplatu dugova u 2022. godini planirani su u iznosu 454,6 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 112,5 miliona KM, u odnosu na 2021. godinu.
Uz Prijedlog budžeta, Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2022. godinu koji ima za cilj da utvrdi prava i obaveze organa u izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2022. godinu.
Vlada Republike Srpske razmatrala je i utvrdila Prijedlog Programa ekonomskih reformi za period 2022-2024. godina koji sadrži makroekonomsku analizu i perspektive, te niz ključnih oblasti i mjera koje treba da se realizuju u Republici Srpskoj u predstojećem dvogodišnjem periodu.
Kako je navedeno u dokumentu, projektovane stope privrednog rasta u periodu 2022–2024. godina iznosiće 4,5%, 4,3% i 4,6% respektivno, kao rezultat oporavka domaće tražnje u Republici Srpskoj, postepenog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija.
Očekuje se oporavak energetskog sektora. Rast industrije omogućava veća ulaganja, kao i povećanje broja zaposlenosti, a to će uz rast ličnih primanja omogućiti rast domaće potrošnje. Planirana investiciona ulaganja bi, takođe, trebalo da doprinesu ukupnom privrednom rastu.
Ključne tri oblasti na kojima će se u periodu 2022-2024. godina raditi biće povećanje zaposlenosti, posebno mladih, žena i drugih ranjivih grupa, unapređenje poslovnog okruženja i povećanje efikasnosti javnog sektora, posebno u jačanju odgovornosti javnih preduzeća.
Na osnovu glavnih ciljeva Vlade Republike Srpske i identifikovanih prepreka za konkurentnost i inkluzivni rast, te na osnovu reformskih oblasti datih u Smjernicama Evropske komisije, zajedničkim socioekonomskim reformama, te prijedlozima Privredne komore Republike Srpske, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i Saveza sindikata Republike Srpske, definisane su 24 strukturne mjere za predstojeći trogodišnji period, od čega je pet novih mjera. Nove mjere su: rasterećenje oporezivanja rada i smanjenje parafiskalnih opterećenja, upravljanje lokalnim razvojem i unapređivanje usluga u oblasti lokalne samouprave, prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji, uspostavljanje ekonomskih instrumenata za unapređenje sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada i digitalna transformacija industrije.
U okviru 19 preostalih mjera biće nastavljene inicijative i reformski procesi koji su započeti u prethodnom periodu, imajući u vidu da se radi o složenim i opsežnim višegodišnjim reformskim procesima, čija implementacija će doprinijeti realizaciji glavnih ciljeva politika Vlade Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, po hitnom postupku kojim se smanjuje zbirna stopa doprinosa, čime se postiže poresko rasterećenje rada. Zbog promjene modela obračuna plata, promjene osnovice poreza na dohodak, smanjenja stope poreza na dohodak i izmjena Zakona o radu koje se odnose na obavezno ugovaranje bruto plate i zadržavanje postojeće bruto plate, kao i definiciju bruto plate, smanjenje doprinosa se usmjerava direktno u povećanje pojedinačnih plata zaposlenih u Republici Srpskoj. Predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.
Primjena predloženog zakona dovešće do gubitka prihoda od doprinosa u iznosu od oko 80 miliona KM. Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.
Imajući na umu da se predmetno umanjenje odnosi isključivo na doprinos za zdravstveno osiguranje, taj iznos gubitka se planira kompenzovati povećanjem transfera Fondu zdravstvenog osiguranja iz budžeta Republike Srpske, tako da će se gubitak prebaciti na budžet Republike Srpske.
Navedene promjene, zajedno sa povećanjem osnovnog ličnog odbitka, kao poreske olakšice, dovešće do povećanja ličnog primanja svakog zaposlenog u Republici Srpskoj, uz zadržavanje iznosa bruto plata. Zbog promjene modela ugovaranja plata i obračuna plata, umanjenje doprinosa usmjerava se u rast pojedinačnih plata u Republici Srpskoj. Ukupan iznos koji se iz budžeta Republike Srpske usmjerava u rast plata je oko 54 miliona KM na godišnjem nivou.
Na 30. posebnoj sjednici, Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, po hitnom postupku. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi podsticanja rasta plata u privredi Republike Srpske, na koje Vlada može uticati putem pojedinih mjera u okviru poreske politike.
Ovim zakonom mijenja se odredba kojom se uređuje visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak. U skladu sa predloženim rješenjima, porez na dohodak od ličnih primanja plaća se po stopi od 8%, porez na prihod od samostalne djelatnosti po stopi od 10%, porez na dohodak od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i pravu industrijske svojine, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka po stopi od 13%.
S ciljem povećanja primanja zaposlenih, poreskom obvezniku poreza na lična primanja povećan je iznos odbitka od poreske osnovice, po osnovu ličnog odbitaka sa 8.400 KM na 12.000 KM na godišnjem nivou.
Odredba kojom se uređuje dohodak od ličnih primanja dopunjena je na način da je definisano šta se ne smatra koristima iz radnog odnosa, a koja se ne ubrajaju u poresku osnovicu poreza na dohodak od ličnih primanja.
Navedene izmjene Zakona iskorišćene su da se precizira obaveza podnošenja poreske prijave i obračunati porez na dohodak malog preduzetnika, kao i akontativno plaćanje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, na osnovu podataka iz godišnje poreske prijave za prethodnu godinu.
Vlada Republike Srpske je razmatrala i utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o komunalnim taksama, po hitnom postupku, koje se donose s ciljem rasterećenja privrede, u pogledu davanja i administriranja procedura naplate i kontrole.
Primjena ovog zakona će uticati na smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj, a sredstva će biti kompenzovana rastom drugih poreskih prihoda, a najvećim dijelom rastom prihoda od poreza na dohodak, čije se izmjene odredaba zakona predlažu u paketu sa ovim zakonom.
Takođe, na sjednici je utvrđen i Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu, koji će sa ostalim zakonima biti upućen na razmatranje i usvajanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ovom odlukom odobrava se dugoročno zaduživanje Republike Srpske za 2022. godinu u maksimalnom iznosu do 611.000.000 KM. Ovom odlukom definisani su indikativni uslovi zaduživanja na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu, a konačni uslovi biće određeni u toku pregovora i preciznije definisani pojedinačnim odlukama o zaduženju Vlade.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini. Ovom odlukom se odobrava izdavanje garancija Republike Srpske za zaduženja u 2022. godini do iznosa od 700 miliona KM, s tim da ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama ne može biti viša od 15% bruto domaćeg proizvoda u odnosnoj godini.
Osim navedene odluke, Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu. Plan je da se tokom 2022. godine emituje ukupno 40 miliona KM šestomjesečnih trezorskih zapisa, tj. tokom mjeseca januara i februara, u iznosima po 20 miliona KM. Maksimalan iznos stanja kratkoročnog duga u 2022. godini ne može biti viši od 8% redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, što prema usvojenom Rebalansu budžeta Republike Srpske za 2021. godinu iznosi 261,4 miliona KM. Svi emitovani trezorski zapisi u 2021. godini su po dospijeću i isplaćeni, a Republika Srpska ne planira nove emisije trezorskih zapisa do kraja godine, tako da po osnovu kratkoročnih hartija od vrijednosti na kraju 2021. godine Republika Srpska nema duga.
Vlada Republike Srpske je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Predloženi zakon je dio seta zakona usmjerenih na povećanje plata zaposlenih u Republici Srpskoj.
Imajući u vidu da se izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak uvodi novi način obračuna plate, tj. prelazak na bruto platu, bilo je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o radu u poglavlju koje definiše plate, naknade i druga primanja. Predloženim izmjenama precizno se definiše pojam bruto plate, na način da se plata definiše kao bruto plata koja uključuje porez na dohodak i doprinose.
Vlada Republike Srpske utvrdila je, po hitnom postupku:
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministartsvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, te
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske planira da utvrdi novu metodologiju za obračun plata, koja zajedno sa planiranim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima u konačnici dovodi do povećanja neto plata radnika. S obzirom na to da je planirano da osnovica za obračun poreza na dohodak bude bruto plata, što predstavlja razliku u odnosu na važeći zakon kojim je propisano da je osnovica za obračun poreza na dohodak plata prije oporezivanja, neophodno je pristupiti izmjenama navedenih zakona na način da osnovna mjesečna plata bude bruto plata (novi koeficijent pomnožen sa cijenom rada) koja uključuje porez na dohodak i doprinose koji se isplaćuju.
Predloženi zakoni su dio seta mjera za povećanje plata zaposlenih u Republici Srpskoj, budući da se predloženim izmjenama drugih zakona Republika Srpska odriče dijela doprinosa, čime će se plate zaposlenih uvećati za određeni iznos.
Takođe, još jedan razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata kako bi se dodatno povećale plate zaposlenih u navedenim oblastima.
Platni koeficijenti za zaposlene koji su imali neto platu do 1.000 KM uvećavaju se za 5%, a platni koeficijenti za zaposlene koji su imali neto platu preko 1.000 KM uvećavaju se za 3%.
Izmjene ovih zakona predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u navedenim oblastima.
Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječijoj zaštiti kojim se želi dodatno unaprijediti sistem dječije zaštite u Republici Srpskoj, prvenstveno njegov pronatalitetni karakter.
Ovim zakonom predlaže se povećanje finansijskih izdvajanja na ime prava na pomoć za opremu novorođenčeta, kao i proširenje obuhvata pravom na dodatak na djecu i na prvo dijete.
Prema Prijedlogu zakona, iznos pomoći za opremu novorođenčeta, koja se isplaćuje za svako novorođeno dijete u porodici u Republici Srskoj, povećava se sa sadašnjih 250 KM na 500 KM. Takođe, Prijedlogom zakona uvodi se dodatak na djecu za prvo dijete u porodici u visini od 18 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj, a što će iznositi 97,20 KM.
Imajući u vidu socijalno-ekonomske uslove života porodica postojećih korisnika dodatka na djecu, predlaže se i povećanje davanja za ostvarivanje ovog prava za drugo, treće i četvrto dijete, kao i za djecu iz osjetljivih kategorija, čime bi se olakšao dio ekonomskog tereta podizanja djece u ovim porodicama. Prijedlogom zakona se predviđa nominalno povećanje iznosa dodatka na djecu za drugo i četvrto dijete za po 100 odsto u odnosu na sadašnji iznos, što će iznositi po 97,20 KM. Predviđa se i povećanje iznosa dodatka na djecu za treće dijete na iznos od 26 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj, odnosno 140,40 KM, kao i dodatka na djecu za osjetljive kategorije djece na iznos od 32 odsto od prosječne plate, a što će nominalno iznosti 172,80 KM.
Takođe, donošenjem ovog zakona, predviđeno je povećanje iznosa naknade za pomoć roditelju-njegovatelju ili njegovatelju sa sadašnjih 25 odsto od osnovice, odnosno najniže plate u Republici u prethodnoj godini, na iznos od 100 odsto od osnovice, te će ova naknada iznositi 540 KM. To predstavlja neposrednu finansijsku podršku porodici u kojoj odrasta dijete sa smetnjama u razvoju.
IZVOR: Vebsajt Vlade, 06.12.2021
Naslov: Redakcija