Ustavni sud Bosne i Hercegovine je elektronskim putem održao 120. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti/kompatibilnosti.
Od odluka koje je donio na plenarnoj sjednici Ustavni sud radi ilustracije izdvaja:
U predmetu broj U 5/16 (Druga djelimična odluka o dopustivosti i meritumu) Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Borjane Krišto, druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi člana 109. st. 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr, 36/2003, 26/2004, 63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007, 58/2008, 12/2009, 16/2009, 53/2009 - dr. zakon, 93/2009, 72/2013 i 65/2018), utvrdio da druga rečenica stava 1. i stav 2. člana 109. osporenog zakona nisu u skladu s odredbama člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija). Naloženo je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi drugu rečenicu stava 1. i stav 2. člana 109. osporenog zakona s odredbama člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, kao i da u istom roku obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. Dalje je utvrđeno da je prva rečenica stava 1. člana 109. osporenog zakona u skladu s odredbama člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije i odredbama člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. U odnosu na stav 1. druga rečenica i stav 2. člana 109. osporenog zakona (u odnosu na druga lica) Ustavni sud je ukazao da propisivanjem na ovakav način zakonodavac nije regulirao preduvjete miješanja u tjelesni integritet "drugih lica" na dovoljno jasan način, te u ovom dijelu nije zadovoljio uvjet "u skladu sa zakonom" iz člana 8. Evropske konvencije, odnosno nije osigurao da će miješanje u pravo iz člana 8. Evropske konvencije biti samo u onoj mjeri u kojoj je strogo nužno za očuvanje demokratskih institucija.
U predmetu broj U 4/20 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 324, 325, 325a, 326. i 329. Zakona o stvarnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 124/2008, 3/2009 - ispr., 58/2009, 95/2011, 60/2015, 18/2016 - odluka US, 107/2019 i 1/2021 - odluka US), utvrdio da su osporene odredbe citiranog zakona u skladu sa članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene odredbe Zakona o stvarnim pravima RS reguliraju pitanja pretvorbe društvenog/državnog vlasništva koje nije pod zabranom raspolaganja i da u tom smislu nisu suprotne odredbama čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH na koje su se pozvali podnosioci zahtjeva i prema kojima je u isključivoj nadležnosti BiH da regulira pitanja državne imovine koja je pod zabranom raspolaganja, to jest imovine koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije i imovine na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH, do donošenja odgovarajućih propisa o konačnoj raspodjeli, te da Republika Srpska ima nadležnost da regulira pretvorbu društvene/državne imovine koja nije obuhvaćena Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 18/2005, 29/2006, 85/2006, 41/2007, 74/2007 i 99/2007) shodno prelaznim odredbama Zakona o stvarnim pravima RS.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
IZVOR: Vebsajt Ustavnog suda BiH, 26.03.2021.
Naslov: Redakcija