Zakon o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH (OSBiH) usvojen je na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH po hitnom postupku.
Donošenjem ovog Zakona izjednačava se isplatni koeficijent kod obračuna penzija pripadnicima Oružanih snaga BiH, vojnim osiguranicima koji su penzionisani nakon 2018. godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Zakon o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u OSBiH način je na koji se eliminiše nejednakost nastala uvođenjem diferenciranih isplatnih koeficijenta za istu kategoriju vojnih osiguranika koji su stekli pravo na penziju u periodu do 2018. godine, a po istom Zakonu o službi u OSBiH, što je dovelo do derogiranja načela jednakosti pred zakonom i što je u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH, te odredbama Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
“Donošenjem lex specialis zakona o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH izbjegli smo intervencije u članu 140. Zakona o PIO kako ne bismo ugrozili dostignute isplate za više od 430.000 penzionera, a istovremeno ipak ispravili nepravdu prema ovoj kategoriji vojnih osiguranika, te ispoštovali ustavnu obavezu jednakosti pred zakonom, kao i odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Praktično, smatrali smo ovo najboljim rješenjem i za Zavod penzijsko – invalidskog osiguranja Federacije i za same vojne osiguranike”, izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, usvojen je također bez mnogo rasprave na sjednici Doma naroda nakon nedavnog pozitivnog izjašnjavanja i Predstavničkog doma.
Razlog za donošnje ovog akta, prema Vladinom obrazloženju, je prevashodno mijenjanje uslova u pogledu maksimalnih prihoda koje podnosilac zahtjeva može imati da bi dobio pravo na novčanu egzistencijalnu boračku naknadu. Navedeni uslov se mijenja iz dosadašnjih 50% najniže penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine isplaćene u decembru 2018. godine, pa sada glasi "50% najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine”.
Ovo je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novim zakonom briše se ranije definisani ukupan iznos (50.000.000 KM) potrebnog budžetskog novca za godišnju isplatu egzistencijalnih mjesečnih naknada demobilisanim borcima koji su stekli pravo na tu prinadležnost.
"Utvrdeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade 5 KM usklađivat će se u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (švicarski model)", navela je Vlada kao predlagač.
Osim navedena dva zakona iz boračkog sektora, usvojen je i Zakon koji do 30. juna 2025. godine produžava rok u Federaciji za važenje certifikata kao platežnog sredstva prilikom kupovine stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Dom naroda Federalnog parlamenta odobro je većinom glasova na sjednici Nacrt federalnog zakona o jakim alkoholnim pićima i zadužio predlagača, Federalnu vladu, da organizira tromjesečnu javnu raspravu o ovom aktu prije nego što bude opet vraćen u parlamentarnu proceduru, u formi prijedloga.
Nacrt je odobren gotovo bez rasprave nakon što je iz Vlade obrazloženo da Federacija nema zakon ove vrste zbog čega je oblast proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića tržišno nekontrolisana i treba je urediti. Glavni cilj je stoga obezbijediti zakonodavno–pravni okvir i uspostaviti jedinstveno i uređeno tržište u skladu s evropskim standardima.
To između ostalog znači uspostavu registra proizvođača jakih alkoholnih pića, definisanje uslova za bavljenje proizvodnjom, uspostavu efikasnog sistema za ispitivanje kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje, osiguranje kontrole proizvodnje, upoznavanje proizvođača s mogućnostima zaštite geografskog porijekla jakih alkoholnih pića, stavljanje ovih pića u promet i drugo.
Navodeći razloge za donošenje zakona, Vlada je navela da usljed toga što ga nema, izostaju i pouzdani podaci pa proizvodnja alkoholnih pića u Federaciji ostaje u tzv. “sivoj zoni”. Prema procjenama, više od 60 posto proizvodnje i prometa ovih pića tržišno je nekontrolisano.
Zbog toga domaći proizvođači pribjegavaju zapošljavanju radnika nacrno, što njih stavlja u izuzetno negativan položaj u smislu nemogućnosti ostvarenja socijalne i zdravstvene zaštite, penzijskog osiguranja i drugih prava po osnovu rada.
S druge strane, “pravi” proizvođači alkoholnih pića u Federaciji susreću se s nizom problema u proizvodnji i prometu, s nelojalnom konkurencijom i sličnim problemima.
Ovakvo stanje također direktno utiče i na budžet Federacije BiH zbog neubiranja poreza, akciza, doprinosa na plate, carina i sl., navela je Vlada predlažući federalni zakonski propis o jakim alkoholnim pićima.
Dom naroda Federalnog parlamenta prihvatio je bez mnogo rasprave Nacrt zakona o izmjenama i dopuni Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i uputio ga u javnu raspravu od 40 dana.
Značajna novina u Nacrtu isključuje mogućnost potpunog lišenja poslovne sposobnosti u oblastima pravne zaštite osobama s umanjenim sposobnostima i ostavlja samo mogućnost ograničenja poslovne sposobnosti.
Izmjene Porodičnog zakona u tom cilju uradilo je Federalno ministarstvo pravde radi implementacije principa na koje je ukazao 2015. godine Evropski sud za ljudska prava u predmetu 'Hadžimejlić i drugi protiv Bosne i Hercegovine”.
Iz te presude, naime, proizilazi da u Bosni i Hercegovini trenutno postoji strukturalni problem u pogledu postupanja sa osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost i koje se smještaju u ustanove socijalne zaštite, a bez primjene standarda kontrole koje zahtijeva Evropska konvencija o ljudskim pravima.
Dom naroda Federalnog parlamenta prihvatio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacrt je upućen u tromjesečnu javnu raspravu.
Njegov predlagač je Federalna vlada koja je navela da je cilj izmjena sadašnjeg zakonodavstva iz ove oblasti primjena sistema izdavanja elektronskih dozvola u oblasti građenja, koji će biti prilagođen potrebama investitora, a u cilju stvaranja što boljeg i efikasnijeg privrednog ambijenta u Federaciji.
Bolji uslovi poslovanja pružit će mogućnost investitorima za olakšanje procesa dobijanja dozvola, odnosno unapređenje funkcionalnosti sistema i upravnih akata. Također, otklonit će i potrebu da podnosioci zahtjeva lično posjećuju pojedine institucije, što će značajno smanjiti vrijeme potrebno za dobijanje dozvola.
Nacrtom je predviđeno utvrđivanje osnovnih pojmova koji se odnose na provođenje postupka izdavanja e-dozvola u oblasti građenja, pri čemu je predviđeno donošenje posebne Vladine uredbe koja bliže uređuje predmet i postupak ishodovanja ovih dozvola i drugih akata u ovoj oblasti. U vezi s navedenim, a u cilju olakšavanja investitorima i omogućavanja da što brže dođu do potrebnih akata o građenju, izmjenama Zakona predloženo je i skraćenje rokova za izdavanje tih akata.
Predviđeno je i osnivanje komore inženjera u građevinarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, a Dom naroda je na današnjoj sjednici zadužio Vladu da pripremi poseban zakon o komori te vrste.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 02.10.2023.
Naslov: Redakcija