Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NA KONKURSE ZA RADNO MJESTO U JAVNOM SEKTORU PRIJAVLJUJE SE I DO STO KANDIDATA


Visoka nezaposlenost, bolji uslovi rada, veće plate i sigurnost radnog mjesta samo su neki od razloga zašto se na konkurs za jedno mjesto u javnom sektoru prijavljuje i do stotinu kandidata.

Agencija za državnu upravu RS, koja raspisuje većinu javnih poziva za zapošljavanje u ministarstvima, upravama, zavodima i pojedinim agencijama, u prosjeku objavi pet konkursa mjesečno za zapošljavanje u javnom sektoru.

Direktor Agencije za državnu upravu Aleksandar Radeta ističe da se u prosjeku na konkurs prijavi od 20 do 30 kandidata, ali da ima i slučajeva kada za jedno radno mjesto konkuriše 50 pa čak i 100 osoba. Statistika Agencije za državnu upravu pokazuje da najviše prijava pristiže za poslove za koje su traženi ekonomisti. To se može povezati sa dugogodišnjom hiperprodukcijom diplomiranih ekonomista, zbog čega sve teže pronalaze posao i u javnom i u privatnom sektoru.

S druge strane, najmanje kandidata prijavljuje se za radna mjesta koja zahtijevaju visoku stručnost i usku specijalizaciju. Primjer za to su konkursi za revizore u kojima se zahtijeva da imaju razne sertifikate.

“Broj pristiglih prijava najviše zavisi od radnog mjesta na koje kandidati konkurišu. Ako je konkursnom procedurom predviđeno da se može prijaviti više lica sa različitim fakultetima, time i broj prijava značajno raste. Ima slučajeva da se po sistematizaciji u pojedinim konkursima za jedno radno mjesto traži i do pet različitih zanimanja - rekao je Radeta i dodao da je velika nezaposlenost glavni razlog što se veliki broj ljudi javlja na konkurse za posao u javnoj upravi”.

Direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju "Spektar" Miroslav Vukajlović naglašava da je glavni motiv velikog broja ljudi da konkuriše na poslove u javnom sektoru to što su mnogo bolje plaćeni nego na istim poslovima u privatnom sektoru.

“Pored toga, na njih utiče i sigurnost radnog mjesta, jer je mnogo manja vjerovatnoća da ćete dobiti otkaz u javnom nego u privatnom sektoru, a i manje je pritiska i stresa kojem su izloženi zaposleni”. kaže Vukajlović i dodaje da je zbog tih faktora očekivano da je javni sektor daleko privlačniji nezaposlenima nego privatni.

Član Udruženja ekonomista RS - SWOT Predrag Duduković ističe da je velika navala na konkurse za zapošljavanje u javnom sektoru posljedica i boljih uslova i manjeg obima posla nego kod privatnika.

“Veliki broj ljudi koji radi u privatnom sektoru prijavljuje se na konkurse za zapošljavanje u javnom sektoru. Jednostavno, takav je trend da svi žele da se uhljebe u nekom ministarstvu ili nekoj drugoj državnoj instituciji”, rekao je Duduković i dodao da javni sektor, osim otvaranja novih radnih mjesta, popunjava i upražnjene pozicije zbog odlaska radnika u penziju, bolovanja ili porodiljskog odsustva zaposlenih.

Prekomjerno zapošljavanje u javnom sektoru i nerazvijena privreda stvaraju opasan debalans, jer realni sektor ne može iznijeti teret glomazne administracije i visoka primanja činovnika. Zaustavljanju tog trenda mogla bi doprinijeti reformska agenda u kojoj su se vlasti obavezale da će zamrznuti zapošljavanje u javnom sektoru, osim u slučajevima u kojima je to zaista neophodno za funkcionisanje institucija i ustanova.

Poslovna zajednica već godinama preporučuje da budu ujednačena primanja zaposlenih na identičnim poslovima u javnom i privatnom sektoru kako bi privreda postala poželjnija za rad i mogla da privuče bolji kadar. Ispunjavanje tog zahtjeva je na dugom štapu, ali je Vlada RS za početak zatražila od svih institucija i javnih ustanova, preduzeća i fondova da dostave spisak primanja zaposlenih s ciljem usklađivanja plata. Ujednačavanje primanja zaposlenih na istim poslovima i sa istom stručnom spremom u javnom sektoru, istakli su u Vladi, uslov je da se krene i u izjednačavanje zarada u javnom i privatnom sektoru.

Izmjenom podzakonskih akata početkom prošle godine je omogućeno građanima da za prijavu na konkurs za posao u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi izdvajaju samo jednu marku.

U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS kazali su da kandidat koji se prijavljuje za posao u opštinama, gradovima i republičkim organima snosi samo troškove kopiranja dokumentacije, ali ne i ovjere.

Pored toga, na jedinstvenom formularu potpisuje izjavu o nekažnjavanju i time garantuje da ispunjava i druge uslove konkursa. Kandidati koji prođu konkursnu proceduru imaju rok od sedam dana za dostavljanje originalnih dokumenata i potvrda - kazali su u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave.


Izvor: Vebsajt Glas Srpske, 04.08.2016.