Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) odobrio je na sjednici Nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom.
Nacrt ovog zakona je ranije prihvatio i Predstavnički dom, pa je tekst upućen u tromjesečnu javnu raspravu, po čijem isteku će konačan prijedlog zakona biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Prema obrazloženju predlagača, Federalne vlade, ovo zakonsko rješenje prvi put donosi definiciju invaliditeta i osobe sa invaliditetom, praveći razliku između invaliditeta i posljedica prirodnog procesa starenja.
Lice sa invaliditetom, u smislu ovog zakona, jeste ono kod kojeg postoje trajne promjene u zdravstvenom stanju, odnosno trajno oštećenje organizma prouzrokovano bolešću (urođenom ili stečenom) ili povredom i koje ne može biti otklonjeno liječenjem ili mjerama medicinske zaštite, a koje je zbog takvog stanja u interakciji s različitim barijerama onemogućeno, pod jednakim uslovima ravnopravno sa ostalim članovima društva, sudjelovati u svim segmentima života. To su djeca i odrasli koji su slijepi i slabovidi, gluhi i nagluhi, s poremećajima u govoru i glasu, s tjelesnim oštećenjima i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju, zatim sa smetnjama u psihičkom razvoju (lakog, umjerenog, težeg i teškog stepena), kao i osobe s kombinovanim smetnjama (višestruko ometena u razvoju).
Invaliditet može biti mentalni (mentalna oboljenja), intelektualni (smetnje u intelektualnom razvoju i funkcionisanju), fizički (tjelesna oštećenja) i senzorni (čulna oštećenja).
Ocjenu o procentu invaliditeta donosi Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.
Prema odobrenom Nacrtu, lica sa invaliditetom imaju prava na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, ortopedski dodatak, pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje pod jednakim uslovima, novčanu i drugu materijalnu pomoć, smještaj u drugu porodicu i u ustanovu socijalne zaštite te na usluge socijalnog i drugog stručnog rada, kao i na kućnu njegu i pomoć u kući.
Radi ostvarivanja osnovnih prava utvrđenih ovim zakonom, lica sa invaliditetom se razvrstavaju prema utvrđenom procentu oštećenja organizma u dvije grupe: u prvoj su sa invaliditetom 100 posto, a u drugoj sa 90 posto oštećenja organizma.
Lica sa invaliditetom kod kojih je utvrđen stepen oštećenja organizma u visini od 60, 70 i 80 posto mogu ostvarivati prava iz ovog zakona, koja su regulisana propisima iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanja, te kantonalnim propisima u pogledu visine novčanih iznosa, uslova njihovog ostvarivanja i postupka za njihovim ostvarivanjem.
Lična invalidnina određuje se u mjesečnom iznosu, srazmjerno stepenu oštećenja organizma prema nalazu, ocjeni i mišljenju Instituta.
Mjesečni iznosi lične invalidnine određuju se u procentu od osnovice, i to za prvu gupu 40 posto, a za drugu 30 posto. Mjesečni iznos naknade za njegu i pomoć od drugog lica određuje se u procentu od osnovice, za prvu grupu 100 posto, a za drugu 50 posto od osnovice.
Osnovica za obračun visine mjesečnih novčanih naknada po ovom zakonu iznosi 80 posto najniže plaće u Federaciji BiH, a njenu visinu utvrđuje svojim aktima Vlada Federacije BiH u skladu sa Zakonom o radu. Osnovica se usklađuje sa izmjenama visine najniže plaće. Ukoliko se zbog usklađivanja mijenjaju visine novčanih naknada za priznata prava, korisnicima se neće izdavati nova rješenja, ali će im biti isplaćene naknade u skladu sa izmijenjenim iznosima, predviđeno je Nacrtom zakona.
Odobreno kreditno zaduženje radi unapređenja javnog prevoza u Sarajevu
Parlament Federacije BiH odobrio je zaduženje od 25 miliona eura kod Evropske banke za obnovu i razvoj radi realizacije projekta izgradnje tramvajske pruge u Sarajevu na realiciji Ilidža - Hrasnica. Ranije je ovo zaduženje odobrio Predstavnički dom, a sada potvrdio i Dom naroda.
Prema njihovim odlukama, novac će biti upotrijebljen za proširenje dvosmjerne tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice, izgradnju novog kružnog toka na Ilidži, gdje će pruga prema Hrasnici biti priključena na postojeću prugu, izgradnju polukružnog skretanja u Hrasnici te uspostavu približno dvadeset novih tramvajskih stanica.
Ranijom odlukom Predstavničkog doma, a sada i Doma naroda, Parlament Federacije BiH je u ovom slučaju odobrio zaduženje po ugovoru o zajmu između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj. Daljnim slijedom će Federacija BiH prenijeti novac od zajma na Kanton Sarajevo, kao krajnjeg korisnika i dužnika.
U periodu implementacije projekta, kako je rečeno, u federalnom budžetu nije potrebno osiguravati novac za dodatno sufinansiranje.
Dom naroda je, kao i ranije Predstavnički dom, odobrio još jedno zaduženje čiji je krajnji cilj unapređenje javnog prijevoza u Sarajevu. Riječ je o projektu "Javni prijevoz Sarajevo e-Mobility", a odobreno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj iznosi 17 miliona eura.
Novac od zajma Federacija BiH će također prenijeti na Kanton Sarajevo, kao krajnjeg korisnika i kreditnog dužnika.
Projektom su predviđene nabavka i instalacija adaptivnog sistema upravljanja saobraćajem, uključujući izgradnju centra za upravljanje, kao i za nabavku do pet novih tramvaja radi bolje učinkovitosti javnog prijevoza u Sarajevu.
Predviđeni rok otplate kredita ovog kredita je 15 godina, s trogodišnjim grejs periodom.
Dom naroda Federalnog parlamenta odobrio je na sjednici davanje saglasnosti Privrednom društvu Imres d.o.o Livno za izgradnju vjetroelektrane “Široka Draga” na području Livna i Tomislavgrada, kao i Privrednom društvu “Vjetroelektrane” Glamoč za izgradnju vjetroelektrane “Dževa” na području te općine.
Odobreno je i davanje saglasnosti Privrednom društvu Winter Wind d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju vjetroelektrane “Tušnica”.
Svaku od ovih odluka prihvatio je ranije i Predstavnički dom Federalnog parlamenta bez čega ne bi mogle stupiti na snagu.
Predstavnički dom je prilikom njegovog odlučivanja 15. marta naveo i da uskoro treba razmotri propise koji bi pojednostavili potencijalnim investitorima ishodovanje dozvola za realizaciju korisnih projekata u oblasti ‘zelene energije’. Trenutno je procedura veoma složena, pa nekome ko želi investirati u izgradnju vjetroparka, primjerice, potrebno je pribavljanje 36 različitih saglasnosti i dozvola, rečeno je.
Dom naroda je nakon ovih odluka o navedenim vjetroelektranama, donio i narednu, sasvim drugačije materije, zadužujući vlastito radno tijelo, Odbor za ekonomsko-razvojnu politiku, finansije i budžet, da u saradnji s Vladom Federacije BiH pokrene aktivnosti za rješavanje statusnog, materijalnog i finansijskog problema u funkcioniranju Agencije za privatizaciju Federacije BiH.
Nakon toga je ova prva redovna sjednica u postizbornom mandatu Doma okončana. Datum naredne će biti poznat naknadno.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 30.03.2023.
Naslov: Redakcija