Zastava Srbije

NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU RS: Oštećenom u krivičnom postupku se mora dati aktivnija uloga i u istrazi, ali i pravo žalbe na presudu. Drugim riječima, neophodno je izjednačiti status oštećenog sa onim koji u sudskim postupcima ima optuženi

02.07.2020.


Dok direktive EU jasno nalažu da oštećeni u krivičnom postupku mora imati daleko veća prava nego što ih trenutno daje Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske("Sl. glasnik RS", 53/2012, 91/2017 i 66/2018 - dalje: ZKP), docent na Pravnom fakultetu u Banjaluci Milijana Buha upozorava da je i u najnovijim izmjenama ZKP dosta nejasnoća koje treba ispraviti.

Na sreću, "novi" ZKP tek treba proći fazu javne rasprave, pa se mnoge nelogičnosti vezane za status oštećenog, odnosno žrtava u krivičnim postupcima pred sudovima, mogu ispraviti do njegovog konačnog usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Novi zakon, između ostalog, kaže i da oštećeni ima pravo pritužbe na negativne odluke tužioca, odnosno na naredbu o obustavi istrage. Međutim, ukoliko oštećeni izjavi prigovor, o njemu ne odlučuje drugi organ, već isti – neposredno viši – republički javni tužilac.

Drugi organ bi značio da bi sud trebao imati kontrolu. To su preporuke i evropski standardi da sud kontroliše konačnu tužilačku odluku o preduzimanju ili nepreduzimanju istrage i kojim se razlozima tužilac rukovodio u datim okolnostima – smatra docent na Katedri za krivično pravo banjalučkog Pravnog fakulteta Milijana Buha.

Ona ističe da se oštećenom u krivičnom postupku mora dati aktivnija uloga i u istrazi, ali i pravo žalbe na presudu.

Drugim riječima, neophodno je izjednačiti status oštećenog sa onim koji u sudskim postupcima ima optuženi.

Ako kažemo da oštećeni ima pravo izvoditi dokaze na glavnom pretresu, onda ima i pravo da se žali na sudsku odluku, odnosno presudu – navodi Buha.

Analizirajući Nacrt zakona o izmjenama i dopunama ZKP, docent na Pravnom fakultetu kaže da Zakon na prvu djeluje kao da oštećeni stvarno ima neka prava, među kojima su pravo za postavljanje imovinsko-pravnog zahteva, pravo da izvodi dokaze na glavnom pretresu, pa čak i da preuzima krivično gonjenje.

Kada pročitate taj set prava, stvarno steknete utisak da je položaj oštećenog daleko bolji nego što je prema sadašnjem Zakonu o krivičnom postupku RS. Međutim, ja ne bih rekla da je položaj oštećenog daleko bolji, jer puno toga treba ispraviti, pojasniti. Položaj oštećenog trenutno nije dobar, a o tome govori i direktiva EU iz 2012. godine, koja navodi da je neophodna aktivnija uloga oštećenog u krivičnom postupku – kaže Buha.

Analizirajući naš zakon, navodi da je uočila određene manjkavosti.

U dijelu koji govori o preduzimanju krivičnog gonjenja, vi na prvo čitanje steknete utisak da oštećeni zaista može da preduzme krivično gonjenje, a šta to znači – da ima aktivnu ulogu u fazi istrage, kao što na primjer ima aktivniju ulogu u fazi istrage u Hrvatskoj. Međutim, naš Nacrt zakona o izmjenama i dopunama ZKP RS najviše liči na rješenje iz Srbije, ali je to rješenje daleko od srećnog rješenja i ono je podložno kritikama od strane referentnih teoretičara u krivično-pravnoj materiji – istakla je docent na Pravnom fakultetu u Banjaluci.

Zamka leži u tome jer se navodi da će oštećeni zastupati optužnicu, ali je nju već napisao javni tužilac. Tu, objašnjava Buha, oštećeni nema mogućnost da puno "šeta" van te optužnice i da predlaže neke nove dokaze koji će ukazati na novo, odnosno drugo, drugačije krivično djelo.

Dakle, oštećeni mora da ide po već utabanom putu, koji je definisao i odredio javni tužilac, tako da u tom segmentu ne bih rekla da je njegov položaj daleko bolji. Ili, kada se navodi da "oštećeni ima pravo da izvodi dokaze i utvrđuje činjenice na glavnom pretresu". Pa ako ima to pravo, a ovamo mu kažete da ima samo pravo žalbe na odluku o troškovima u krivičnom postupku ili na odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu, a nema pravo žalbe na sudsku odluku, a izvodi dokaze, onda koji je zaista suštinski položaj oštećenog – pita Buha.

Oštećeni, dakle, radi samo ono što je javni tužilac već odredio i nema prava u istrazi da zahtijeva da neki dokazi uđu u dokazni postupak, a može na glavnom pretresu da predlaže nove dokaze, ako to prihvati sud i ako ne ukazuje na novo krivično djelo.

Nisam sigurna da je ovo najbolje rješenje, jer da bismo poboljšali položaj oštećenog moramo ispuniti dvije osnovne stvari – dati mu aktivniju ulogu u istrazi i dati mu pravo žalbe, pa ako kažemo da ima pravo izvoditi dokaze na glavnom pretresu, onda ima i pravo da se žali na presudu – istakla je Milijana Buha.


IZVOR: Vebsajt Srpskainfo, Nikola Morača, 30.06.2020.

Naslov: Redakcija