Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

Arhiva savjetovanja

Kompanija Paragraf organizuje savjetovanja na najaktuelnije teme u mjesecu, upoznajući učesnike sa novim propisima ili izmjenama koje u vezi sa njima nastupe.


Praktična primjena Zakona o javnim nabavkama za ugovorne organe i ponuđače


Datum: 06.12.2017
Mjesto: Sarajevo


U organizaciji kompanije Paragraf u Sarajevu je, 6. decembra 2017. godine, održano savjetovanje pod nazivom "Praktična primjena Zakona o javnim nabavkama za ugovorne ograne i ponuđače" kome je prisustvovao veliki broj učesnika iz javnog i privatnog sektora.

Na početku savjetovanja prisutne su pozdravili predstavnici kompanije Paragraf i održana je prezentcija pravne baze Paragraf Lex BA koja služi za praćenje propisa, stavova državnih institucija u vezi sa primjenom propisa u praksi, sudske prakse, modela akata, kao i Carinske tarife, odnosno predstavlja sistematizovan pristup najvažnijim elementima pravnog sistema, čime se omogućava pravno-sigurno poslovno okruženje.

Savjetovanje je podijeljeno u više podtema o kojima su govorili, predstavnici državnih organa i to:

Online prezentacija e-aukcija, Almin Vehabović, Magistar informacionih tehnologija, viši stručni saradnik za administraciju informacionih sistema u Agenciji za javne nabavke BiH, član tima za razvoj i nadogradnju Portala javnih nabavki;

Kvalifikacioni kriteriji za nabavku radova;Standardan tenderska dokumentacija za nabavku radova, Branka Mujezinović, diplomirani ekonomist, JP Ceste FBiH-Voditelj odjela za nabavke, Certificirani trener Agencije za javne nabavke i Certificirani trener TOT-Evropske unije;

Pravna zaštita – Ponuđači i Pravna zaštita - Ugovorni organi, Mr Šejla Mirković Omanović, Stručni savjetnik za pitanja javnih nabavki Ureda za razmatranje žalbi BiH, Certificirani trener Agencije za javne nabavke i Certificirani trener TOT-Evropske unije.

Moderator savjetovanja bio je gdin Mirsad Sirbubalo, diplomirani ekonomist, Certificirani trener Agencije za javne nabavke.

Nakon predavanja učesnici savetovanja imali su priliku da direktno predavačima postave pitanja i na njih dobiju odgovore.

Savjetovanje u Sarajevu je bilo besplatno za sve učesnike, a kompanija Paragraf će nastaviti u narednom peridu da organizuje savjetovanja i na druge aktuelne teme.



Materijali sa savjetovanja:


Almin Vehabović     /        Prezentacija predavača


Branka Mujezinović   /        Prezentacija predavača


Mr Šejla Mirković Omanović     /        Prezentacija predavača


Pitanja i odgovori:


Na pretrazi ponuđača ili ugovornih organa po nazivu pravnog subjekta nije praktično koristiti padajuću listu jer se radi o velikom broju pravnih subjekata pretrage (preko 2400 ugovornih organa, preko 7700 ponuđača). Dakle, ukoliko bi koristili padajuću listu korisnik bi nakon klika na ovo polje dobio ogromnu listu koju mora pregledati/filtrirati kako bi pronašao željeni ugovorni organ ili željenog ponuđača. U narednom periodu na polja za pretragu će biti dodana autocomplete funkcija koja će omogućiti efikasniju pretragu. Autocomplete radi tako da, nakon što korisnik upiše tri ili četiri slova, aplikacija izbaci sve ugovorne organe ili ponuđače koji u svom nazivu sadrže upisana slova/frazu. Na primjer, ukoliko korisnik upiše „ZAVOD“ dobit će sve ugovorne organe koji u svom nazivu imaju riječ „ZAVOD“.

Član 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavkama («Službeni glasnik BiH», broj 39/14)  (u daljem tekstu: Zakon) propisuje da je ponuda dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:

 

1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom;

2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom.

 

Članom 8. stav (6) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumenatcije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14 i 20/15) (u daljem tekstu: Uputstvo) propisano je da se stranice ponude označavaju brojem na način da je vidljiv redni broj stranice. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki sljedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Garancija kao dio ponude se ne numeriše. Ako ponuda sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge, koji imaju originalno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne numerišu dodatno.

U skladu sa naprijed navedenim, ugovorni organ bi u tenderskoj dokumentaciji trebao navesti da su ponuđači dužni numerisati ponude u skladu sa navedenim odredbama Uputstva. U pravilu, numeracija bi trebala da se vrši na onim stranicama ponude na kojima postoji tekst odnosno određeni sadržaj. Naime, svrha numerisanja stranica jeste mogućnost praćenja kontinuiteta ponude, kao i osiguranje da u slučaju eventualnog narušavanja integriteta odnosno cjelovitosti ponude (vađenja odnosno kidanja određenih stranica iz ponude) to bude vidljivo.

Takođe, stav (7) istog člana Uputstva propisuje da izuzetno od stava (6) ovog člana, ponuda neće biti odbačena ukoliko su listovi ponude numerisani na način da je obezbjeđen kontinuitet numerisanja, te će se smatrati manjim odstupanjem koje ne mijenja, niti se bitno udaljava od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrđenih u obavještenju o nabavci i TD.

Dakle, bilo da je ponuda numerisana na način da su listovi numerisani sa obe strane (dakle, svaka stranica) ili da su listovi numerisani samo sa jedne strane (na kojoj postoji tekst odnosno određeni sadržaj) i to na način da je numerisana prva, treća, pa peta stranica itd., prema mišljenju Agencije za javne nabavke BiH, oba su slučaja numerisanje prihvatljivo, obzirom da se može pratiti kontinuitet ponude, a i bitno se i ne udaljava od zahtjeva utvrđenih u tenderskoj dokumentaciji. Naime, suština numerisanja ponude jeste praćenje i dokazivanje cjelovitosti ili vjerodostojnosti ponude, odnosno dokaz da ponuda nije bila predmet izmjena i/ili dopuna.

Odredbom člana 11. stava (3) Zakona  je propisano da nakon javnog otvaranja ponuda nijedna informacija u vezi sa ispitivanjem, pojašnjenjem ili ocjenom ponude ne smije se otkrivati nijednom učesniku postupka ili trećem licu prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopći učesnicima u postupku.

 

Stav (5) člana 11. Zakona propisuje je da nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni organ će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu s članom 45. stav (2) Zakona kao i pojašnjenja originalnih dokumenata, u skladu s članom 68. stav (3) Zakona, sa izuzetkom informacija ponuđača označenih kao povjerljive, u skladu s ovim članom Zakona.

Pozivanjem na Zakon o slobodi pristupa informacijama za omogućavanje uvida u svaku ponudu zbog drugačijih rokova, ponuđač može propustiti rok za žalbu u skaldu sa Zakonom.

Zakonodavac definiše uvid u ponude svih učesnika u postupku javne nabavke, ali najkasnije do isteka roka za žalbu. Izuzetak su samo informacije označene kao povjerljive. Povjerljivim informacijama ne mogu se smatrati: ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi, predmet nabavke, odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, od koje zavisi poređenje s tehničkom specifikacijom i ocjena da li je određeni ponuđač ponudio robu, usluge ili rad u skladu s tehničkom specifikacijom, te potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju kandidata/ponuđača, bez obzira na to jesu li označene kao povjerljive ili ne, a u skladu s članom 11. st. (1) i (2) Zakona.

I naprijed navedenog jasno proizilazi da zakonodavac nije definisao kopiranje ponuda.

Suština prava na uvid u ponude drugih ponuđača jeste omogućavanje svim učesnicima u postupku da se upoznaju sa svim činjenicama koje su mogle imati uticaj na rezultate postupka. Na osnovu informacija prikupljenih uvidom u ponude drugih ponuđača, svaki učesnik u postupku trebao bi moći ukazati na eventualne nepravilnosti u ponudama, neusklađenosti sa tenderskom dokumentacijom, odnosno na pogreške i propuste ugovornog organa prilikom pregleda ponuda, i sve to upotrijebiti u žalbi.

U situaciji kada su rokovi za žalbu prilično kratki, a o „tehničkim“ uslovima pod kojima se mogu pribavljati podaci relevantni za žalbu zavisi i djelotvornost tog pravnog sredstva, pravdanje postojećeg pristupa na uvid u vidu ručnog bilježenja podataka, u praksi se pokazalo kao neprimjereno, te nema razumno i objektivno opravdanje.

U cilju osiguranja adekvatne pravne zaštite, Agencija za javne nabavke BiH je dala mišljenja da ugovorni organi trebaju omogućiti kopiranje, fotografisanje i slikanje ponuda svim zainteresiranim ponuđačima koji za to iskažu interes, osim onih podataka koji su označeni kao povjerljivi, a u skladu sa citiranim članom 11. st. (5) Zakona.

Prilikom prvih izmjena i dopuna Zakon Agencija za javne nabavke BiH će ukazati i predložiti omogućavanje kopiranja, fotografisanja i slikanja ponuda.

Član 54. stav (9) Zakona propisuje da osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili bi se isključili određeni privredni subjekte ili određeni proizvodi. Takve napomene dopuštene su samo ako se predmet nabavke ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez izuzetka moraju označiti sa dodatkom "ili ekvivalent". Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze za definisanje predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi.

 

Stav (10) istog člana je propisuje da ako se izuzetno objavi poziv za određeni proizvod sa dodatkom "ili ekvivalent", ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriterijumi mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabavke. Ponuđač je dužan da obezbijedi dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjenja zahtjeva vezano za predmet nabavke u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu.

 

Dakle, tehnička specifikacija zahtjeva da ista bude formulisana objektivno u odnosu na potencijalne dobavljače, što znači da tehničke specifikacije ni u kom pogledu ne mogu favorizovati ili stavljati u nepovoljan položaj bilo koga od dobavljača.

 

Naime, članom 54. stav (1) Zakona je propisano da tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije će uključivati, kad god je to moguće, kriterijum pristupačnosti za osobe sa invaliditetom ili kriterijum dizajna za sve korisnike.

 

Zahtjevi koje ugovorni organ postavi u tenderskoj dokumentaciji moraju biti jasni, precizni, nedvosmisleni, te na isti način shvaćeni od svih ponuđača, kako bi se mogla donijeti odluka o kvalifikovanosti ponuđača, odnosno o izboru najpovoljnije ponude na stvarno konkurentskoj osnovi, te uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti kao osnovnih principa javnih nabavki.

 

Zakon izričito zabranjuje opisivanje predmeta nabavke na način da se određuje precizni tehnički podaci, jer takva tehnička specifikacija upućuje na konkretan proizvod favorizovanog proizvođača.

 

Ponuđači nakon preuzimanja tenderske dokumentacije ukoliko smatraju da tehnička specifikacija upućuje na konkretan proizvod favorizovanog proizvođača imaju mogućnost pokrenuti postupak pravne zaštite u rokovima predviđenim članom 101. Zakona o javnim nabavkama 

Ako zadnji dan pada u neradni dan ide na slijedeći radni dan total 10 dana - ukupno devet dana

Odredbama člana 54. Zakona o javnim nabavkama  tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju.

Tehničke specifikacije, uz poštivanje obaveznih bosansko-hercegovačkih tehničkih pravila, određuju se:

pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju evropski standardi, evropska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, druge tehničke referentne sisteme koje su utemeljila evropska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosansko-hercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda.

Ponuđači nakon preuzimanja tenderske dokumentacije ukoliko smatraju da tehnička specifikacija upućuje na konkretan proizvod favorizovanog proizvođača ili primjenu tehničkih pravila suprotno članu 54.  Zakona o javnim nabavkama,  imaju mogućnost pokrenuti postupak pravne zaštite u rokovima predviđenim članom 101. Zakona o javnim nabavkama

Odredbama člana 53. stav (1) Zakona o javnim nabavkama  određeno je da ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ dat će potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora, koji su ponuđačima dovolјni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.

Bitno je naglasiti da zahtjevi ugovornog organa u tenderskoj dokumentaciji moraju biti postavlјeni jasno, precizno i nedvosmisleno, te moraju biti na isti način shvaćeni od svih ponuđača, kako bi se mogla donijeti odluka o kvalifikovanosti ponuđača, odnosno o izboru najpovolјnijeg ponuđača na stvarno konkurentskoj osnovi, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti kao osnovnih principa javnih nabavki.

Ponuđači nakon preuzimanja tenderske dokumentacije ukoliko smatraju da tehnička specifikacija upućuje na konkretan proizvod favorizovanog proizvođača ili primjenu tehničkih pravila suprotno članu 54.  Zakona o javnim nabavkama,  imaju mogućnost pokrenuti postupak pravne zaštite u rokovima predviđenim članom 101. Zakona o javnim nabavkama. 

Preferencijalni tretman domaćeg

 

Tender: građevinski radovi

Ponuđači svi registrovani u BIH.

Ugovorni organ u TD (tenderskoj dokumentaciji) tražio da se u izjavi zaokruži da li ponuđač ispunjava uslove za ptd i da dostavi dokaz.

 

Ponuđači:

  • dostavio dokaz uz zaokruženo da
  • zaokružio bez dostavljanja dokaza
  • nije zaokružio ni da ni ne, niti je dostavio dokaz

Mišljenja:  primjena samo u odnosu na domaće (na sajtu AJN)

Primjeniti preferencijal pa vidjeti
Kako će KZŽ i vjerovatno sud odlučivati jer je apsurd tretirati domaćeg ponuđača kao stranog (ako nije dokazao)
- ne primjeniti preferencijal pa rizikovati žalbu zbog odstupanja od zahtjeva UO (Ugovronog organa) u TD (tenderskoj dokumentaciji) (ODGOVORIO MIRSAD)

 

Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg je propisana članom 67. Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) na osnovu kojeg je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg ("Službeni glasnik BiH", broj 83/16).

 

Tačkom b) stava (1) člana 1. Odluke određeno je da je ugovorni organ obavezan prilikom obračuna cijena ponuda, u svrhu poređenja ponuda, umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor od:

 

-           15% za ugovore koji se dodjeljuju u 2015. i 2016. godini,

-           10% za ugovore koji se dodjeljuju od 2017. do 2018. godine,

-           5% za ugovore koji se dodjeljuju u 2019. godini.

 

Člana 1. stav (5) Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg propisuje da svako korištenje preferencijalnog tretmana domaćeg mora biti navedeno u tenderskoj dokumentaciji, kao i dokazi kojima ponuđači dokazuju da podliježu primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg.

Ugovorni organi su obavezni  da u tenderskoj dokumentaciji, zavisno od konkretnog predmeta nabavke, precizno navedu koju vrstu dokaza o primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg zahtijevaju. Ponuđaču koji dostavi zahtijevani dokaz iz kojeg je vidljivo da ispunjava uslov za primjenu preferencijala, ugovorni organ umanjuje cijenu za preferencijalni faktor prilikom poređenja ponuda. Ponuda ponuđača koji ne dostavi zahtijevani dokaz ili dostavi dokument kojim nije dokazao da ispunjava uslov za primjenu preferencijala, biće tretirana po ponuđenoj cijeni, naravno ukoliko ispunjava sve ostale uslove predviđene tenderskom dokumentacijom.

 

U skladu sa tačkom c) stava (1) člana 1. Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg , domaće ponude su ponude koje podnose pravna ili fizička lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i koja su registrovana u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini i kod kojih, u slučaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine.

Ako u postupku javne nabavke učestvuju samo ponuđači iz Bosne i Hercegovine, tada se preferencijal primjenjuje na one ponuđače koji ispunjavaju uslov o porijeklu robe ili radne snage.

Člana 1. stav (2) Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg navodi da preferencijalni tretman iz stava (1) ovog člana za ponuđače iz država potpisnica Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) primjenjivaće se skladu sa odredbama tog sporazuma.

Primjena preferencijalnog faktora je isključena u odnosu na ponude koje podnose pravna ili fizička lica sa sjedištem u državama potpisnicama CEFTE i koja su registrovana u skladu sa zakonima u državama potpisnicama CEFTE i kod kojih, u slučaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz država potpisnica CEFTE, a u slučaju ugovora o uslugama  radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz država potpisnica CEFTE.

Prema tome, ukoliko u postupku javne nabavke učestvuju ponuđači iz Bosne i Hercegovine i ponuđači iz zemalja potpisnica CEFTA-e ugovorni organ neće nikako primijeniti preferencijalni tretman domaćeg ali samo u slučaju da ponuđači iz CEFTE nude najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba čije je porijeklo iz država potpisnica CEFTE, a u slučaju ugovora o uslugama  radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz država potpisnica CEFTE. Ukoliko ponuđač iz CEFTE nudi robu ili rezidente iz neke treće zemlje tada domaći ponuđač ima pravo na primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, ali samo ako taj domaći ponuđač nudi najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba čije je porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine.

 

Ukoliko u postupku javne nabavke učestvuju ponuđači iz Bosne i Hercegovine i ponuđači iz zemalja koje nisu potpisnice CEFTA-e ugovorni organ će primijeniti preferencijalni tretman domaćeg na domaće ponude, naravno ukoliko domaće ponude ispunjavaju uslov o porijeklu robe ili radne snage.

 

Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg koristi samo za potrebe poređenja ponuda, a da se ugovor zaključuje na stvarnu cijenu iz najprihvatljivije ponude. U situacijama kada neko od domaćih ponuđača ne dostavi dokaz da uživa preferencijalni tretman, ugovorni organ ga neće diskvalifikovati po tom osnovu, već će njegovu ponuda tretirati isključivo po ponuđenoj cijeni.

Pretpostavka je da se misli na polovne automobile.

Može, jer ZJN (Član 1 stav 2) navodi da se ZJN odnosi nabavku robe, usluga ili radova ne navodi da se primjenjuje isključivo na nabavku nove robe. Ali svi kriteriji kao i specifikacija auta koji se nabavljaju mora biti precizna i jasna, kao i kod nabavke novih vozila.

Može, ako se radi o zajedničkoj nabavci u skladu sa Pravilnikom o provođenju zajedničke nabavke i osnivanju centralnog organa za nabavku ("Sl.glasnik BiH", br. 55/15, član 2. i član 3.) koji propisuju, da je zajednička nabavka provodi na osnovu sporazuma dva ili više ugovornih organa, gdje svaki ugovorni organ potpisuje ugovor o javnoj nabavci, a sva pitanja se preciziraju u sporazumu o zajedničkoj nabavci.

Može, u skladu sa ZJN Član 22. Stav (d) može se provesti pregovarački postupak bez objave za nabavku od ponuđača u stečaju, kada se radi o robi, dok za radove i usluge Zakon nije predvidio ovu mogućnost.

 

Rokovi za izjavljivanje žalbe ugovornom o organu propisani su u članu 101. Zakona o javnim nabavkama. S tim u vezi u slučaju žalbe na tendersku dokumentaciju rok za žalbu je najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije dok je rok za izjavljivanje žalbe na zapisnik propisan odredbama člana 101. Stav (1) c) Zakona o javnim nabavkama, koji propisuje da se žalba može izjaviti najkasnije 10 dana po prijemu zapsinika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja ili propuštanja u postupku otvaranaja ponuda. Izuzetak predstavlja situacija u kojoj se žalba izjavljuje na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, gdje je u članu 101. Stav (5) propisano da u postupcima male vrijednosti iz člana 88. Stav (1) tačka a) Zakona o javnim nabavkama, (konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) žalba se izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Primjena Pravilnika o obuci službenika za javne nabave, trebala bi da počne u nekom kratkom vremnskom periodu jer je Vijeće/Savjet ministara BiH na 122. sjednici usvojio je Pravilnik o obuci službenika za javne nabavke. Nastavu (predavanja, vježbe) u okviru obuke organizuje i održava Agencija u saradnji sa ovlaštenim predavačima.  Programa obuke osmišljen je u obliku predavanja i vježbi čime se polaznicima prenose znanja i kroz praktične primjere, izrada vježbi i sl. u cilju razvoja vještina vezanih za oblast javnih nabavki, prvenstveno pripremu i sprovođenje postupaka javnih nabavki.Program obuke utvrđen je u trajanju od 30 nastavnih sati, pri čemu se nastavnim satom smatra izvođenje nastave (predavanja) u trajanju od 45 minuta. Minimalno 30% sadržaja predviđenog nastavnim programom obavezno se provodi kroz vježbe, studije slučaja, primjere iz prakse i slično.

Agencija blagovremeno objavljuje raspored i mjesto održavanja obuka na svojoj veb stranici. Objavljeni raspored obuka iz se smatra pozivom ugovornim organima da mogu imenovati kandidate za obuku. Broj polaznika obuke zasniva se na slijedećim kriterijumima:

  1. a) ugovorni organi koji imaju budžet za nabavke veći od 5.000.000,00 KM mogu da imenuju dva kandidata iz reda zaposlenih za obuku;
  2. b) ugovorni organi koji ne ispunjavaju uslove tačke a) ovog stava mogu imenovati jednog kandidata iz reda zaposlenih za obuku.

 

 

U članu 73. Stav (1) Zakona o javnim nabavkama, propisano je da ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. Ako se kandidat/ponuđač izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorni organ dužan je u ugovor o javnoj nabavci unijeti tu odredbu kao osnov za zaključivanje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača.

 

 Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu s članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču.

 

U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ dužan je navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje, u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen s podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i koji kao obavezne elemente mora sadržavati sljedeće: a) robu, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.

U slučaju raskida ugovora dok se ne završi već otpočeti novi postupak javne nabavke, dešava se provođenje upravo tog novog otpočetog postupka koji treba da se završi. Samo u iznimnim situacijama više sile (kao što je zemljotres, poplave, požari, ili u situacijama kad je ugroženo zdravlje i život pacijenata i sl.) može se raspisati npr. direktni sporazum da bi se premostile slične situacije do završetka započetog postupka.


    • Radno vrijeme:


    • Ponedjeljak - petak
    • 7:30 - 15:30

    • Kontaktirajte nas:


    • BANJA LUKA
    • +387 51 962 988
    • +387 51 962 989
    • +387 51 962 155

    • BIJELJINA
    • +387 64 4600-912
    • +387 64 4600-915

    • SARAJEVO
    • +387 33 873 770
    • +387 33 873 771
    • +387 33 873 772