Arhiva savjetovanja

Ugovorni organ može, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost.
Ukoliko zahtjeva navedene dokaze isti se dostavljaju kao original ili ovjerena kopija, a u skladu sa čl. 49.-51.
Zakona o javnim nabavkama (u zavisnosti da li se radi o nabavci robe/usluga/radova). Zakonom o javnim nabavkama i Uputstvom za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisano je da se izjava dostavlja za uslove iz člana 50. tačke: c), d), e) i g) i člana 51. tačaka c), d), i f).

Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provedenog otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Izuzetno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja nakon poništenog otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Kada je u pitanju vrsta ugovora robe/usluge/radovi ograničenje postoji jedino u slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na temelju okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma.

Bitna karakteristika okvirnog sporazuma ogleda se u tome da ne predstavlja tipično obligaciono pravni ugovor, s obzirom da na osnovu istog ne postoji obaveza izvršenja javne nabavke (obaveza nastaje zaključivanjem pojedinačnih ugovora o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma), kao i da ugovorni organi nisu obavezni da na osnovu okvirnog sporazuma zaključe pojedinačne ugovore.

U skladu sa članom 60. stav (2) Zakona, u periodu važenja ponude, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača da, u pisanoj formi, produži period važenja do određenog roka. Svaki ponuđač ima pravo da odbije takav zahtjev, i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat garancije za ozbiljnost ponude.

Iako je ovo određeno samo kao mogućnost za ugovorni organ, preporuka je da ugovorni organ obavezno traži produženje perioda važenja ponude prije isteka važenje ponude. U suprotnom, ponuđač više nije vezan svojom ponudom i ugovorni organ gubi mogućnost da aktivira garanciju za ozbiljnost ponude.

Preporuka je da ugovorni organ obavezno traži produženje perioda važenja ponude prije isteka važenje ponude. U suprotnom, ponuđač više nije vezan svojom ponudom i ugovorni organ gubi mogućnost da aktivira garanciju za ozbiljnost ponude.

Osim toga, nema drugih smetnji za ugovorni organ nastavi postupak i zaključi ugovor. Međutim, ugovorni organ je vezan i članom 70. stav (1) Zakona, koji propisuje da je ugovorni organ dužan donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda u skladu sa članom 60. stav (2) ovog zakona. Ponuđači ne mogu da trpe negativne posljedice jer ugovorni organ nije na vrijeme tražio produženje roka za važenje ponuda.

Zakon o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) je članom 97. propisao da žalbu može podnijeti svaki privredni subjekat koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavci i koji učini vjerovatnim da je bila ili je mogla da bude u konkretnom postupku javne nabavke prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog organa, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovog zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog organa u postupku javne nabavke.

Iz ove definicije aktivne legitimacije vidimo da podnosilac žalbe mora ispuniti dva kumulativna uslova da bi imao pravo podnijeti žalbu:

1) Da ima ili je imao interes za dodjelu ugovora;
2) Da učini vjerovatnim da mu je nastala ili da mu je mogla nastati šteta u konkretnom postupku javne nabavke radnjom ugovornog organa suprotnoj zakonu.

U praksi javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, ponuđač je aktivno legitimisan za podnošenje žalbe na odluku o izboru ukoliko je podnio ponudu, bez obzira na koji dio odluke se žali. Samim učestvovanjem u postupku i dostavljanjem ponude se smatra da ima pravni interes za dodjelu ugovora i da je učinio vjerovatnim da bi mu u najmanju ruku mogla nastati šteta postupanjem ugovornog organa.

Član 9. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanje izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „E-Nabavke“ („Službeni glasnik BiH“, broj: 90/14 i 53/15) propisuje da ako ugovorni organ objavi tendersku dokumentaciju u sistemu "E-nabavke", tenderska dokumentacija se ne može dostavljati na druge načine predviđene članom 55. stav (1) tač. a)-c) Zakona.

Stavom (8) istog člana Uputstva je propisano da se izmjene i dopune tenderske dokumentacije vrše na način da ugovorni organ objavljuje novi dokument u sistem „E-Nabavke“. Dakle, i izmjene i dopune se preuzimaju isključivo sa portala javnih nabavki ukoliko su objavljene.

Međutim, ukoliko je ponuđač preuzeo tendersku dokumentaciju sa portala, ali nije preuzeo izmjenu i dopunu na isti način, njegova ponuda se ne odbacuje ali sam ponuđač odgovara ukoliko njegova ponuda nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom odnosno, učinjenom izmjenom i dopunom.

Da li obzirom na član 110, ZJN izjavljena žalba odgađa nastavak postupka javne nabavke samo u slučaju da je žalba odbijena kao neosnovana i prosleđena KRŽ? Šta u slučaju da se žalba odbacuje zaključkom (rok za žalbu KRŽ 10 dana) ili se donosi rješenje o djelimičnom prihvatanju.

Članom 100. stav (2) Zakona je propisano da rok za žalbu na zaključak o odbacivanju žalbe iznosi 10 dana od dana prijema, dok je stavom (4) istog člana Zakona propisano da rok za žalbu na rješenje o djelimičnom ili u potpunosti usvojenom žalbom iznosi 5 dana od dana prijema.

Prema tome, ugovorni organ je dužan da sačeka najmanje 10 dana (od dostavljanja zaključka), odnosno 5 dana (od dostavljanja rješenja) kako bi navedeni zaključak/rješenje postao konačan/o i kako bi mogao nastaviti sa postupkom.

Član 8. stav (3) Pravilnika o uslovima i načinu korištenja E-aukcija („Službeni glasnik BiH“, br. 66/16) propisuje da kada se ukupna cijena odnosi na tehničku specifikaciju koja se sastoji od više pozicija tada se svaka od pozicija umanjuje za isti procenat koliko iznosi konačno procentualno umanjenje ukupne cijene postignute nakon e-aukcije, te se na tako umanjene cijene nudi zaključenje ugovora najpovoljnijem ponuđaču u skladu sa članom 72. Zakona.

Član 9. stav (2) Pravilnika propisuje da ugovorni organ po završetku e-aukcije, u skladu sa članom 69. Zakona donosi odluku o prestanku postupka javne nabavke i obavještava ponuđače u skladu sa članom 71. Zakona.

Prema tome, ugovorni organ ne može od ponuđača da traži ponudu sa umanjenim jediničnim cijenama odnosno cijenama stavki, već je dužan da sam izvrši umanjenje u skladu sa odredbom člana 8. stav (3) Pravilnika, i na takvo umanjene cijene da donese odluku o izboru i ponudi zaključenje ugovora najpovoljnijem ponuđaču.

Prije zakazivanja e-aukcije Komisija počinje sa radom na Zapisniku o ocjeni ponuda u kojem će konstatovati i obrazložiti koje su ponude prihvatljive, a koje nisu, te će zakazati e-aukciju unosom prihvatljivih ponuda.

Nakon što se okonča e-aukcija ugovorni organ, odnosno Komisija za nabavke, nastavlja raditi na Zapisniku o ocjeni ponuda u kojem će konstatovati rezultate e-aukcije (preporuka je da se priloži Izvještaj o toku i završetku e-aukcije koji se može generisati iz sistema) i dati preporuku ugovornom organu. Ugovorni organ donosi odluku koju u skladu sa članom 71. Zakona dostavlja svim ponuđačima koji su blagovremeno dostavili ponude, naravno zajedno sa Zapisnikom o ocjeni ponuda koji obavezno mora da sadrži elemente propisane članom 18. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Jedan od elemenata je i “cc) rangiranje prihvatljivih ponuda prema kriteriju za izbor ponude”.

Član 48. stav (4) Zakona propisuje da kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji ima s njima. U tom slučaju mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima, grupa ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata.

Dakle, i u ovoj odredbi zakona ključna odrednica je „gdje je to odgovarajuće“, što znači da se kandidat/ponuđač ne može u svim situacijama oslanjati na kapacitete drugih subjekata.

Kandidat/ponuđač se tako ne može osloniti na spisak izvršenih ugovora drugog ponuđača jer izvršeni ugovori ne predstavljaju kapacitet određenog subjekta. Kapaciteti određenog subjekta su nekretnine, hladnjače, kamioni, kranovi, mašine, zaposlenici i sl.

Takođe, naglašavamo da se koncesija na kamenolomu ne može smatrati uslovom tehničke i profesionalne sposobnosti jer nije predviđen kao jedan od uslova predviđenih u članovima 48.-51. Zakona.

U skladu sa članom 64. Zakona o javnim nabavkama, potkriterijumi mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterijuma.

Koji potkriteriujme će ugovorni organ izabrati, zavisi isključivo od samih potreba ugovornog organa. Naime, primjena potkriterijuma može biti ekonomski opravdana ukoliko će drugi potkriterijum/i donijeti ugovornom organu odgovarajuću „dodatnu vrijednost“. Dakle, „plaćam više, ali to mora biti ekonomski opravdano“. U protivnom, vrednovanje drugih podkriterijuma je suprotno principu efikasnog korištenja javnih sredstava.

Kada je u pitanju spisak izvršenih ugovora u skladu sa članom 48. st (2) i (3) Zakona, misli se na realizovane ugovore unutar kalendarskih godina koje je zahtijevao ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji, vodeći pri tom računa da to razdoblje nije duže od tri godine (pet godina kada su u pitanju radovi).

Navedeni rok se računa od dana predaje ponude. Tako npr. ako je ugovorni organ tražio spisak izvršenih ugovora u posljednjih godinu dana, a ponuđač dostavio ponudu 1.12.2017. godine, najstariji ugovor može biti izvršen 1.12.2016. godine.

"Intraventni" plan javnih nabavki, da ili ne? Pored postojećeg plana nabavki.

Zakon o javnim nabavkama ne poznaje „intraventni“ plan nabavki. Član 17. stav (1) Zakona propisuje da ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke. Dakle, Zakon jedino poznaje plan nabavke i posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke. Napominjemo da posebna odluka o pokretanju postupka javne nabavke nije odluka o pokretanju postupka javne nabavke iz člana 18. Zakona.

Zakon o javnim nabavkama u članu 61. predviđa samo garanciju za ozbiljnost ponude i garanciju za uredno izvršenje ugovora. Prema tome, u sistemu javnih nabavki u BiH ne postoji garancija za avansno plaćanje, niti Zakon dozvoljava avansno plaćanje za robe, usluge ili radove.

U skladu sa članom 27. tačkom d) Zakona o javnim nabavkama, ugovorni organ sa ponuđačima može da pregovara o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Isto pravilo se primjenjuje kako u pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja o nabavci, tako i u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci.

U toku pregovora svim kandidatima/ponuđačima trebaju se postaviti isti zahtjevi i dostaviti iste informacije. Ugovorni organ je dužan da vodi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koje će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora.

Ugovorni organ ne može insistirati da se konačna cijena kaže u samim pregovorima. Naime, u skladu sa čl. 27. i 28. Zakona, ugovorni organ na osnovu rezultata obavljenih pregovora dostavlja tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i poziva ponuđače da podnesu svoje konačne ponude. Rok za dostavljanje konačnih ponuda mora biti primjeren.

Čak šta više, u pregovaračkom postupku sa objavom obavještenja o nabavci (član 27. tačka f) Zakona) i u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci u kojem su pozvani dva ili više ponuđača da dostave konačne ponude (član 28. stav (6) Zakona), ugovorni organ je dužan da obavi javno otvaranje konačnih ponuda.

Članom 3. stav (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda definisano je da kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na temelju okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma. Iz ovog je vidljivo da se okvirni sporazum sa „mini-tenderisanjem“ ne može provesti kada je u pitanju nabavka radova.

U članu 3. stav (1) Pravilnika Pravilnika o uslovima i načinu korištenja e-aukcije (“Službeni glasnik BiH” broj 66/16) je navedeno da prije zakazivanja e-aukcije ugovorni organ u sistem e-Nabavke unosi sve prihvatljive ponude.

E-aukciju treba shvatiti kao jednu dodatnu aktivnost u postupku javne nabavke (u cilju efikasnijeg korištenja javnih sredstava) koja neće narušavati način provođenja postupka. Ugovorni organ, odnosno Komisija za nabavke nakon javnog otvaranja ponuda, na zatvorenoj sjednici analizira ponude i utvrđuje prihvatljivost istih.

Prema tome, pojašnjenje neprirodno niske cijene ponude se zahtijeva prije zakazivanja e-aukcije, obzirom da je članom 3. stav (1) Pravilnika navedeno da prije zakazivanja e-aukcije ugovorni organ u sistem e-Nabavke unosi sve prihvatljive ponude.

Naravno, prije davanje preporuke ugovornom organu, komisija može zatražiti i pojašnjenje neprirodno niske cijene konačnih ponuda ponuđača koji su učestvovali u e-aukciji ukoliko ima sumnje da su pojedine ponuđene konačne cijene neprirodno niske. Preporuka je da komisija obavezno provjeri neprirodnu nisku cijenu ponuda ukoliko su cijene nakon e-aukcije niže od cijene ponude ponuđača čija je ponuda odbačena kao neprirodno niska prije zakazivanja e-aukcije.

Takođe, naglašavamo da ne znači da ako se nakon okončane e-aukcije dobiju ponude sa cijenom nižom od cijene one ponude koja je prije zakazivanja e-aukcije ocijenjena kao ponuda sa neprirodno niskom cijenom, da su i te cijene ponude neprirodno niske. Naime, nemaju svi ponuđači iste mogućnosti, jer za jednog ponuđača npr. 50.000,00KM može biti neprirodno nisko, a za drugog i 40.000,00KM može biti realno (ponuđači imaju različite kapacitete, nabavljaju veću količinu robe, imaju povoljnije uslove kod svog dobavljača i sl.).

Član 17. st. (7) i (8) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, broj: 90/14 i 20/15) - u daljem tekstu: Uputstvo, propisuju da ugovorni organ obavezno od ponuđača traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako su ispunjeni slijedeći uslovi:

a) cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili
b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.

Ugovorni organ može od ponuđača zatražiti objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u članu 66. Zakona.

Prema tome, ugovorni organ je dužan u ovom slučaju da provjeri cijenu ponude iz razloga što se neprirodno niska cijena ponuda uvijek provjerava u odnosu na druge ponude, a ne u odnosu na procijenjenu vrijednost nabavke. Sem toga, moguće je da i ugovorni organ nije dobro procijenio vrijednost nabavke.

U skladu sa članom 7. stav (4) Pravilnika o uspostavljanju i radu komisije za nabavke („Službeni glasnik BiH“, br. 103/14), prije početka rada, svaki član komisije, sekretar i stručnjak angažovan van ugovornog organa, potpisuje izjavu o nepristrastnosti i povjerljivosti, te nepostojanju sukoba interesa, u skladu sa članom 11. Zakona, odnosno da je upoznat sa odredbama člana 52. Zakona.

Na osnovu izjave član komisije je obavezan da čuva u tajnosti podatke do kojih je došao kroz rad u komisiji za nabavke. Ovi podaci se ne odnose samo na one koje je ponuđač u svojoj ponudi označio kao povjerljive već na sve podatke do kojih članovi komisije dođu prilikom ispitivanja, pojašnjenja, ili ocjena ponuda. Ti podaci se ne smiju otkriti ni jednom učesniku u postupku ili trećem licu prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopšti učesnicima postupka. (član 11. stav (3) Zakona). Takođe, učesnici u postupku javne nabavke ni na koji način ne smiju neovlašćeno prisvajati, koristiti za svoje potrebe niti proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u toku postupka javne nabavke.

Kao odgovor na ovo pitanje potrebno je prvo napraviti razliku između pregovaračkog postupka sa objavom obavještenja o nabavci i pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci.

Pregovarački postupak sa objavom obavještenja o nabavci:

Pregovarački postupak sa objavom obavještenja o nabavci je, kako sam naziv kaže, postupak u kojem je ugovorni organ dužan objaviti obavještenje o nabavci u informacionom sistemu „e-Nabavke“.

Nadalje, ako je u ovom postupku ugovorni organ odlučio objaviti tendersku dokumentaciju u sistemu „e-Nabavke“, onda je dužan za svaku fazu - pretkvalifikaciju, fazu dostavljanja početne ponude i poziv na pregovaranje, te dostavljanje konačne ponude, objaviti odgovarajuću tendersku dokumentaciju u sistemu „e-Nabavke“.

Suprotno, ukoliko ugovorni organ nema namjeru da objavi tendersku dokumentaciju u sistemu „e-Nabavke“, nije ni dužan objavljivati obavještenja za fazu dostavljanja početnih ponuda i pregovaranja, te dostavljanja konačnih ponuda, nego samo prije započinjanja postupka objaviti „klasično“ obavještenje o nabavci. U ovom slučaju, ugovorni organ samostalno upućuje potrebnu dokumentaciju kvalifikovanim kandidatima.

Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci:

U ovom postupku ugovorni organ ne objavljuje obavještenje o nabavci niti za jednu fazu postupka ali je dužan da na svojoj veb stranici (ako je ima) objavi informacije o pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja o nabavci koji namjerava da sprovodi (član 28. stav (4) Zakona o javnim nabavkama).

Princip nediskriminacije ugovornom organu zabranjuje određene aktivnosti, kao npr. isključivanje inostranih ponuđača iz učešća u postupku dodjele ugovora u Bosni i Hercegovini. Dakle, ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminišu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije.

Inostrani ponuđač dokazuje svoju kvalifikovanost ekvivalentnim dokazima zemlje u kojoj je registrovan. Ipak, inostrani ponuđač može učiniti izvjesnim da se način dokazivanja lične situacije razlikuje u odnosu na način dokazivanja u Bosni i Hercegovini. Konkretno, inostrani ponuđač ima dvije opcije na raspolaganju:

1) da dostavi dokaz koji se traži tenderskom dokumentacijom izdat od strane nadležnog organa zemlje registracije.
2) ponuđač, ukoliko ne može da pribavi traženi dokaz, u svojoj ponudi dostavi dokaz koji ukazuje na različitost legislative (npr. Zakon i/ili podzakonski akti zemlje u kojoj je registrovan ili akt, odnosno izjava nadležnog organa kojima se potvrđuje da se takve evidencije ne vode, odnosno dokumenti ne izdaju i sl.).

Ukoliko inostrani ponuđač nije iskoristio niti jednu od navedenih opcija, ponuđač u konkretnom slučaju nije dokazao svoju kvalifikovanost.

Član 4. Pravilnika o uspostavljanju i radu komisije za nabavke („Službeni glasnik BiH“, br. 103/14) jedino propisuje da ugovorni organ može angažovati vanjskog stručnjaka i pitanje njegovog učestvovanja u radu komisije za nabavke. Zakon i podzakonski akti ne propisuju način na koji će ugovorni organi angažovati vanjskog stručnjaka. Svaki ugovorni organ ima diskreciono pravo da odluči na koji način će da angažuje vanjskog stručnjaka.

U skladu sa članom 73. Zakona, ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane.

Takođe, ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopštavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu sa članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ je dužan da navede objektivne razloge odbijanja.

Dakle, ugovorni organ nije obavezan da daje saglasnost na podugovarača, ali ima pravo da provjeri njegovu kvalifikaciju i da odbije konkretnog podugovarača iz objektivnih razloga i o svojoj odluci obavjesti dobavljača najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču.

U skladu sa članom 4. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14 i 20/15), ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod ugovora o javnoj nabavci određuje tačnu količinu predmeta nabavke, a kod okvirnog sporazuma tačnu ili okvirnu količinu predmeta nabavke.

Okvirna količina predmeta nabavke određuje se samo u slučaju okvirnog sporazuma, kada ugovorni organ, zbog prirode predmeta nabavke ili drugih objektivnih okolnosti, ne može unaprijed odrediti tačnu količinu.

Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog ugovora o javnoj nabavci i ugovora zaključenog na osnovu okvirnog sporazuma ne može biti manja ili veća od ugovorene količine. Sa druge strane, stvarno nabavljena količina na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma može biti jednaka ili manja od predviđene okvirne količine ali ne može biti veća od predviđene okvirne količine.

U izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na temelju okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma.

Limit nije povećan te i dalje veličina pojedinačnog fajla može biti 15Mb što je sasvim dovoljno jer se dodati može dodati više fajlova i to u formatima gif, jpeg, png, pdf, doc, docx, ppt, pptx, xls, xlsx, txt i rtf.

Ugovorni organ je dužan da unese procijenjenu vrijednost nabavke u obavještenju o javnoj nabavci ali nije dužan da taj podatak objavi. Naime, prilikom pripreme obavještenja o nabavci, u dijelu koji se odnosi na procijenjenu vrijednost nabavke, informacioni sistem nudi ugovornom organu opciju da li želi da objavi procijenjenu vrijednost ili ne.

Ugovorni organ zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavci na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodatnu vrijednost. Sam način određivanja procijene vrijednosti javne nabavke se vrši u skladu sa članom 15. Zakona.

U slučaju da se ugovorni organ nađe u situaciji da su cijene svih primljenih prihvatljivih ponuda znatno veće od budžeta ugovornog organa, odnosno od sredstava osiguranih za predmetnu nabavku, u pravilu je obavezan poništiti postupak nabavke u skladu sa članom 69. stav (2) tačka e) Zakona o javnim nabavkama. Naime, ovom odredbom je propisano da je ugovorni organ obavezan poništiti postupak javne nabavke u slučaju da su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno veće od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku.

Međutim, ovde se postavlja pitanje šta znači „znatno veće cijene“? Naime, to je vrlo relativan pojam, a u postupku javne nabavke odgovor zavisi od niza faktora: veličine ugovornog organa, budžeta ugovornog organa, priliva sredstava, značaja konkretne nabavke, mogućnost preraspodjele sredstava itd. U nekim slučajevima, kad ugovorni organ nema finansijska sredstva, i 500,00 KM može biti znatno veće jer ugovorni organ jednostavno nema dodatna sredstva, dok u nekim slučajevima ni 10.000,00 KM ne predstavlja značajna sredstva za ugovorni organ.

U svakom slučaju, nije isključena mogućnost da rješenje bude ponovno razmatranje raspodjele budžeta. Ugovorni organ može prilagoditi svoj budžet i raspodijeliti dodatna sredstva za finansiranje ugovora. Dakle, u situaciji kada cijena najniže ponude prekoračuje budžet, postoje dva jednako raspoloživa izbora: da se poveća budžet i dodijeli ugovor ili, ukoliko je to nemoguće, da se poništi postupak.

U slučaju da dodijeli ugovor, ugovorni organ je dužan da u odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača detaljno obrazloži na koji način je obezbjedio dodatna sredstva za nabavku kod koje su cijene svih prihvatljivih ponuda iznad predviđenih sredstava za predmetnu nabavku.

Opšte pravilo je da ponuđač samostalno snosi troškove pripreme svoje ponude i učestvovanja u postupku nabavke.

Jedina situacija u kojoj ponuđač ima pravo na naknadu troškova u postupku javne nabavke je u situaciji ako ugovorni organ povrijedi odredbe Zakona ili podzakonskih akata, te ponuđač u žalbenom postupku zahtjeva naknadu troškova za pripremu ponuda i troškova učešća u postupku javne nabavke. Ovaj zahtjev se iznosi pred Kancelariju za razmatranje žalbi (KRŽ). Pravo na ovu naknadu troškova ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabavke, KRŽ utvrdio da kandidat/ponuđač čija se ponuda nije razmatrala, ni uz poštovanje odredaba ovog zakona i podzakonskih akata, ne bi imao realne izglede za izbor njegove ponude, ili čija je žalba odbijena.

U skladu sa članom 119. Zakona, vrijednost troškova pripreme tenderske dokumentacije, u postupku po žalbi, utvrđuje Kancelarija za razmatranje žalbi na osnovu zahjteva koji u svojoj žalbi postavi podnosilac žalbe i dokaza za utvrđivanje navedene činjenice koje je podnio.

Odredbom člana 15. stav (6) Zakona je propisano da ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definisanog ovim zakonam. Ugovor se može dijeliti samo ako su svi dijelovi takvog podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za cjelokupan ugovor.

Shodno tome, ukoliko vrijednost istog predmeta nabavke, u vašem slučaju izleta, ekskurzije i škola u prirodi, u zbiru premašuje vrijednost od 6.000,00KM koja se odnosi na direktni sporazum, onda bi primjena više direktnih sporazuma predstavljalo kršenje Zakona i dijeljenje predmeta nabavke u cilju izbjegavanja primjene zakonskih propisa.

Dakle, za primjenu direktnog sporazuma iznos na godišnjem nivou, po istom predmetu nabake, ne može preći 6.000,00 KM, bez uključenog PDV-a.

Zakon o javnim nabavkama se mora primjenjivati ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uslovi:

1) predmet javne nabavke su robe, usluge ili radovi,
2) ugovor dodjeljuje ugovorni organ definisan u članovima 4. i 5. Zakona,
3) dolazi do korištenja (trošenja) javnih sredstava, i
4) nisu ispunjeni uslovi koji dozvoljavaju da se Zakon ne primjenjuje (izuzeci).

Dakle, ukoliko nije ispunjen makar jedan od gore navedenih kumulativnih uslova, Zakon se ne primjenjuje. Tako npr. Zakon se ne primjenjuje ako: ne dolazi do trošenja javnih sredstava; ugovor ne dodjeljuje ugovorni organ definisan u članu 4. i 5. Zakona; predmet nabavke nisu robe, usluge i radovi definisani članom 2. Zakona; i sl.

U situaciji kada ekskurzije, izlete I škole u prirodi plaća škola iz javnih sredstava, ugovorni organ je dužan provesti odgovarajući postupak. Sa druge strane, ako ekskurziju plaćaju roditelji ne postoji obaveza provođenja postupka javne nabavke. Iako Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i škola u prirodi za osnovne škole (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 67/09) predviđa da će se postupak provoditi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09), napominjemo da taj Zakon više nije na snazi, a da po novom Zakonu nije moguće sprovesti postupak na način opisan Pravilnikom, gdje bi se trošila privatna sredstva roditelja i tražila njihova saglasnost. U Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i škola u prirodi za srednje škole je jasno članom 14. propisano da se Zakon o javnim nabavkama primjenjuje ukoliko se realizacija ekskurzije finansira vlastitim sredstvima škole.

Ukoliko se ne plaćaju sredstvima škole i nema obaveze primjene zakona, iste se ne planiraju u planu nabavki.

Zakon o javnim nabavkama ne propisuje sadržaj odluke za raspisivanje konkursa koji ne predstavlja javnu nabavku.

Postupanje po žalbi zavisi od same prirode konkursa. Ukoliko se radi o postupku javne nabavke (gdje se finansira sredstvima škole) ugovorni organ je dužan obustaviti postupak u skladu sa članom 110. Zakona o javnim nabavkama i to do donošenje odluke Kancelarije za razmatranje žalbi.

Zakon o javnim nabavkama ne propisuje postupak po žalbi u konkursu za izbor izvođača ekskurzije ukoliko isti ne predstavlja postupak javne nabavke.

Usluge ljekarskog pregleda za radnike - sistematski spadaju u usluge iz Aneksa II Dio B Zakona o javnim nabavkama i to u kategoriju 9 - Zdravstvene i socijalne usluge. U skladu sa tim, a na osnovu člana 8. stav (1) Zakona, ugovorni organ je dužan za nabavku ovih usluga provede postupka propisan Pravilnikom o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 66/16).

U skladu sa članom 1. stav (3) ovog Pravilnika, za nabavku ovih usluga ugovorni organ može provesti i postupak direktnog sporazuma ili konkurentskog zahtjeva za dostavljanja ponuda ukoliko su u okviru procijenjenih vrijednosti nabavke za konkretnu vrstu postupka.

U slučaju prijema samo jedne prihvatljive ponude e-aukcija se ne zakazuje, ali se računa u procente obaveznosti provođenja e-aukcije.

Kako ispitivati tržište - pismeno, faksom, za dodjelu ugovora malih vrijednosti (direktni sporazum).

Može pismenim putem, telefonom, faksom, katalozima i bilo kojim drugim vidom, o čemu će se sačiniti službena zabilješka.

Izvještaj o postupku javne nabavke za sektorske organe.

Zakon ne poznaje posebne izvještaje o postupku javne nabavke koji bi važio isključivo za sektorske ugovorne organe. Naime, pitanje izvještaja o postupku javne nabavke je definisan članom 75. Zakona i važi pod jednakim uslovima za sve vrste ugovornih organa.

Član 9. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanje izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „E-Nabavke“ („Službeni glasnik BiH“, broj: 90/14 i 53/15) propisuje da ako ugovorni organ objavi tendersku dokumentaciju u sistemu "E-nabavke", tenderska dokumentacija se ne može dostavljati na druge načine predviđene članom 55. stav (1) tač. a)-c) Zakona.

Stavom (5) istog člana Uputstva je propisano da u slučaju da je u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda objavljena tenderska dokumentacija u sistemu "E-nabavke", ugovorni organ upućuje poziv za preuzimanje tenderske dokumentacije u sistemu "E-nabavke" koji odgovara zahtjevu za dostavljanje ponuda iz člana 88. stav (1) Zakona.

Poziv sadrži minimalno podatke o:

1. ugovorom organu,
2. broju obavještenja i
3. datumu slanja obavještenja na objavu.

Dakle, ukoliko je ugovorni organ objavio tendersku dokumentaciju na portalu, dužan je da uputi ponuđačima poziv za preuzimanje tenderske dokumentacije , a ne samu tendersku dokumentaciju (konkurentski zahtjev).

U slučaju da u jednom postupku javne nabavke učestvuju i ponuđači koji su PDV obveznici i ponuđači koji nisu PDV obveznici, tada se prilikom vrednovanja ponuda porede ukupne cijene ponuda bez PDV, a ne ukupne cijene ugovora. Ukoliko bi ugovorni organ postupio na drugi način, to bi predstavljalo diskriminaciju ponuđača koji su PDV obveznici, a što je u suprotnosti sa članom 3. Zakona. Poređenje ponuda ne zavisi od činjenice da li je ugovorni organ PDV obveznik ili ne.

Odvoz smeća je komunalna djelatnost koja spada u grupu djelatnosti individualne komunalne potrošnje. Djelatnosti individualne komunalne potrošnje predstavljaju komunalne usluge i proizvodi koji se mogu definisati, izmjeriti i naplatiti prema količini stvarno izvršene komunalne usluge za svakog korisnika pojedinačno. Stoga, ugovorni organ, u ovom slučaju opština, nije dužan da provodi postupak javne nabavke za onaj dio komunalne usluge koju plaćaju građani iz svojih sredstava na osnovu pojedinačno zaključenih ugovora sa davaocem komunalne usluge. Naime, ugovorni organ je dužan da provede odgovarajući postupak nabavke u skladu sa procjenjenom vrijednošću samo za svoje vlastite potrebe i svoju vlastitu potrošnju.

Napominjemo da u Republici Srpskoj u skladu sa članom 6. Zakona o komunalnoj djelatnosti, jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti, a svojom odlukom detaljnije propisuje:

a) uslove i način obavljanja komunalnih djelatnosti,
b) materijalne, tehničke i druge uslove za finansiranje, razvoj, izgradnju i održavanje komunalnih objekata,
c) uslove za funkcionisanje i tehničko tehnološko jedinstvo sistema i uređaja,
d) mogućnost za subvencionisanu cijenu komunalne usluge, kategorije korisnika i uslove subvencioniranja i
e) jedinicu obračuna za svaku vrstu komunalne usluge i način naplate

Takođe, u skladu sa članom 20. istog Zakona, cijenu komunalne usluge utvrđuje davalac komunalne usluge, a saglasnost na cijenu daje nadležni organ jedinice lokalne samouprave. Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave ne da saglasnost javnom preduzeću na utvrđenu cijenu komunalne usluge i time dovede u pitanje pružanje usluge korisnicima, jedinica lokalne samouprave može iz svog budžeta nadoknaditi razliku između postojeće i ekonomske cijene komunalne usluge.