Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je Nacrt zakona o štrajku, koji je utvrdila Federalna vlada. Ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača najavio ga je kao akt u nastavku reforme radnog zakonodavstva.
Upućen je u tromjesečnu javnu raspravu.
- Pravo na štrajk jedno je od osnovnih sindikalnih prava - naglasio je ministar Drljača na sjednici Doma naroda.
Aktuelni Zakon o štrajku donesen je 2000. godine. Ministar Drljača je istakao da treba donijeti novi koji će odgovoriti trenutnim potrebama sveukupnog ekonomskog stanja, kao i potrebama radnika nastalim u novim ekonomskim i tržišnim uvjetima.
Za nacrt su pribavljena mišljenja reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata te je podržan od partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju Federacije.
Među osnovnim karakteristikama Nacrta zakona, cilj je štititi radnike u štrajku te interese poslodavaca, ali i pružiti sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi u vrijeme štrajka te zaštitu materijalnih dobara.
Štrajk upozorenja, solidarnosti i generalni štrajk, kategorije su koje su propisane u mogućim oblicima izražavanja nezadovoljstva radnika. Nacrtom zakona je planirano da se štrajk najavljuje poslodavcu dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk najkasnije deset dana prije, a za štrajk upozorenja najkasnije pet dana uoči obustave rada.
Kod odluke o stupanju u štrajk utvrđuju se radnički zahtjevi, razlozi za izražavanje nezadovoljstva, organ kojem se upućuju zahtjevi, vrijeme početka i mjesto štrajka, sastav štrajkačkog odbora i zastupnici radničkih interesa.
Cilj zakona je da štrajk bude krajnji oblik rješavanja kolektivnih radnih sporova, i to onda kad je mirno rješenje nemoguće.
Organizacija i učešće u štrajku pod uvjetima u tekstu Nacrta zakona ne tretira se kao povreda radne obaveze i štrajkač ne može dobiti otkaz s posla. Dok štrajkuje, plaća će mu biti manja srazmjerno vremenu učešća u štrajku ako se drukčije ne dogovore poslovadac i štrajkački odbor, propisano je također.
Osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. novinama FBiH" sve pravne osobe u Federaciji BiH morat će se pridržavati odredbi i pravila poslovanja određenih Zakonom o osiguranju.
Stupanjem na snagu navedenog Zakona prestat će da važi Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Sl. novine FBiH", br. 24/2005).
To je omogućeno nakon što su predloženi Zakon o osiguranju usvojili delegati Doma naroda Parlamenta FBiH, a ranije su to učinili i poslanici Predstavničkog doma.
- Novi Zakon na cjelovit i sveobuhvatan način uređuje tržište osiguranja u Federaciji BiH, uz uključivanje odredaba Direktiva Evropske unije u domaći pravni sustav. Uređuje se osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak društava za osiguranje osnovanih u FBiH, kao i onih koja nisu osnovana u FBiH, a usluge pružaju putem podružnice - izjavila je federalna ministrica finansija Jelka Milićević.
Istovremeno se na ovaj način pravni poredak Federacije BiH usklađuje s direktivama Evropske unije, što će svakako biti jedan od budućih ciljeva iz okvira zakonodavne aktivnosti predviđene Akcijskim planom za realizaciju prioriteta iz evropskog partnerstva, na čije se ispunjenje obavezala BiH.
Milićević dodaje da je u potpunosti usvojena odredba pravne regulative EU o obvezi odvojenog obavljanja djelatnosti životnog i neživotnog osiguranja kako jedna djelatnost ne bi snosila obveze druge djelatnosti.
Donošenjem Zakona o osiguranju, te putem izmjena i dopuna Zakona o investicijskim fondovima Federacija BiH ispunjava zahtjeve Moneyvala i FATF-e (Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca) u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
To je u skladu s Akcionim planom za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma koje je donijelo Vijeće ministara BiH.
Federalna vlada imenovaće stručni tim za vođenje pregovora i izradu ugovornog modaliteta, čiji članovi moraju biti stručne osobe iz oblasti geologije, rudarstva, energetike, ekologije, prava i ekonomije i koji će s konsultantom učestvovati u pregovorima s naftnim kompanijama.
To je propisano Zakonom o izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH, koje nakon usvajanja u Domu naroda Parlamenta FBiH, a ranije u Predstavničkom domu, stupaju na snagu nakon objave u "Sl. novinama FBiH".
Navedeno je kako je interes naftne kompanije da smanji finansijski rizik pri obavljanju istraživanja i razvojnih aktivnosti, a interes Vlade da ostvari najpovoljniju moguću kompenzaciju za svoje prirodne resurse bez žrtvovanja svoje okoline.
Novopredloženim izmjenama ostavljena je mogućnost Vladi da može, a nije obavezna, angažovati konsultanta.
Zakonom se pooštravaju i kaznene odredbe za nepoštivanje zakona i usaglašene su sa Zakonom o prekršajima ("Sl. novine FBiH", br. 63/2014).
Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH.
Vlada FBiH po hitnom postupku je predložila zakonske izmjene koje će stupiti na snagu objavom u Službenim novinama FBiH. Bit će propisan način utvrđivanja visine osnovice za obračun plaće zaposlenika u federalnim institucijama.
Predviđa se brisanje minimalne satnice kao elementa obračuna osnovice i da se visina osnovice za obračun plaće utvrđuje zakonom o izvršenju budžeta na federalnom i kantonalnom nivou, odnosno odlukom općinskog vijeća o izvršavanju budžeta za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju, a sve to nakon konsultacija sa sindikatom.
Dosad je to bilo utvrđeno na način da sindikat i Vlada dogovaraju visinu najniže neto satnice, koja se onda množi s fondom broja radnih sati i tako se dobije visina osnovice za obračun plaće. Takva osnovica se množi s platnim koeficijentom svakog radnog mjesta i dobije se visina osnovne plaće.
Prilikom obračuna plaća primjenjivat će se "obračunski bod" kao korektivni faktor.
Plaće i naknade, kako je propisano, mogu se isplaćivati samo do visine planiranih sredstava u budžetu za te namjene.
Iznos paušala i naknada poslanicima i delegatima u Parlamentu FBiH umanjivat će se za neopravdane izostanke sa sjednica i radnih tijela u visini od deset posto.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 09.02.2017.